Vojna baza Željava

Nekoć znana kao jedna od najvećih podzemnih vojnih baza u Europi, Željava danas postaje ključni dio prekogranične GWT2P turističke destinacije s 2Parka - Plitvička jezera i Una! 

Lička Plješivica

Druga najduža planina u Republici Hrvatskoj, Lička Plješivica je preko 100 km duga i prostire se od Nacionalnog parka Plitvička jezera do rijeke Zrmanje na jugu Hrvatske. Planina obuhvaća površinu od 453 četvorna kilometra i obiluje raznolikom i bogatom prirodnom baštinom s mnogo zadivljujućih krajolika te jednim od najljepših panoramskih pogleda u Republici Hrvatskoj - onim s vrha Gole Plješivice.

Izgrađen odmah ispod Gole Plješivice, podzemni aerodrom Željava je danas pozicioniran u centar GreenWay Tour 2Parks regionalne destinacije, na granici između dvije prijateljske i partnerske lokalne zajednice.

Podzemni dio, pista 4 i dijelovi pista 1 i 3 pripadaju Republici Hrvatskoj, administrativno Općini Plitvička jezera, dok se piste 2 i 5 nalaze na državnom području Federacije Bosne i Hercegovine, administrativno Gradu Bihaću.

Zajedno s dva nacionalna parka, obje lokalne zajednice su temeljni partneri i potpisnice prekograničnog GWT2P Sporazuma o partnerstvu i suradnji.

Od inicijative do realizacije vizije

Početkom rada na zajedničkom razvojnom projeku, nositelj projekta Općina Plitvička jezera prihvatila je GWT2P inicijativu i iskazala interes za preuzimanje i stavljanje u funkciju objekta napuštene vojne baze Željava kroz razvojni projekt GreenWay Tour 2Parks s kojim je pristupila programu savjetovanja Projekti 100 Ministarstva državne imovine (prije Državni ured za upravljanje državnom imovinom) koji je trajao od 1. 8. do 15. 9. 2014.

Nakon godina strpljivog iščekivanja tijekom kojih smo vas senzibilizirali i upoznavali s ovom lokacijom dogodilo se ono najbolje za sve stanovnike lokalnih zajednica u okruženju, a i šire. Aerodrom Željava dodijeljen je 2019. na brigu i korištenje Općini Plitvička jezera, a isto se dogodilo s preostalim dijelom vojne baze s druge strane granice naše destinacije gdje je brigu preuzeo naš partner, Grad Bihać.

Napuštena vojna baza priprema se u 21. stoljeću pružiti značajan doprinos ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i inkluzivnog zelenog rasta naše regije. Stanovnici lokalnih zajednica žrtvovali su za ovaj aerodrom jako puno: prilikom izgradnje potpuno su ispražnjena i uništena sela Veliki i Mali Baljevac, a tijekom posljednjeg ratnog sukoba Željava je bila zona iz koje se nesmiljeno napadao opkoljeni grad Bihać i okolica u obje države. Naša je vizija da upravo lokalne zajednice u okruženju baze i njihovi građani imaju najveću korist od ovog vrijednog objekta.

Sada je pred svima nama ogroman test, ovo je prilika za milenijski iskorak prema novoj paradigmi koja u potpunosti nadilazi sve podjele po političkoj, stranačkoj, svjetonazorskoj i svakoj drugoj osnovi. Ovaj kapitalni objekt može u kratkom roku postati snažna poluga razvoja i odgovoriti na sve izazove vremena u kojem živimo i velikih promjena kojima svjedočimo, potpuno posvećen općem dobru i boljitku svih stanovnika lokalnih zajednica u okruženju, a i šire - kroz zajednički rad svih razina lokalnih zajednica.

Željava je utkana u prekrasan planinski masiv Ličke Plješivice koji je istinski prirodni dragulj naše destinacije visoko vrijedan zaštite i naše zajedničke pažnje! Saznajte malo više o ovom dragulju pod Istražite Lokalno!

Prijedlozi aktivnosti

Iako baza još nije otvorena za javnost iz sigurnosnih razloga, neposredna okolica Željave nudi dovoljno zanimljivih sadržaja i aktivnosti - fine restorane, hotele, tradicionalne rukotvorine, kao i izvrsne lokalne vodiče koji će vas rado povesti na vožnju biciklom ili šetnju neposredno uz bazu. Budući da se ponuda neprestano mijenja i raste, najbolje što možete učiniti je pogledati naše najnovije i ažurirane informacije o svim aktivnostima, kao i kontakte vodiča i organizatora pod Događanja i aktivnosti / Mjesečni kalendar doživljaja. Isto tako, sve kontakte i lokacije hotela, restorana, vodiča možete pronaći i pod Doživljaji na našoj interaktivnoj karti. Lokalno stanovništvo vrlo je ljubazno i međusobno povezano te će vas rado uputiti na dodatne sadržaje u okolici.

Korištenjem ovih lokalnih turističkih usluga i sadržaja pružate veliku podršku lokalnim obrtnicima, poduzetnicima i "čuvarima" tradicijske baštine te time i društvenoj i ekonomskoj revitalizaciji lokalnih sela!

Ukratko o povijesti 

Izgradnja aerodrome Željava počela je 1968. i trajala je 12 godina, a glavni konstruktor je bio gospodin Dragoslav Sobotka. Zadatak projektiranja vojne baze predviđao je smještaj dvije do tri pojačane eskadrile lovačkih zrakoplova (tada najsuvremenijih aviona MiG-21) s pratećim prostorima, kontrolom letenja, meteorološkom postajom i dodatnim objektima koji bi služili za smještaj lovačko-zrakoplovne pukovnije s tri do pet eskadrila.
Svojedobno je procijenjena vrijednost objekta iznosila 8 mlrd. dolara i smatrala se najskupljom vojnom investicijom u ondašnjoj državi.

Položaj vojne baze 
Položaj podzemne vojne baze izabran je nakon detaljnih istraživanja pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom položaju. Kao i kod svih vojnih objekata osnovni je zahtjev bio da se nalazi na geostrateškoj osnovici: dovoljno u dubini državnog teritorija i istovremeno ravnomjerno udaljen od svih važnijih strateških objekata i ciljeva.

To je omogućavala morfološka slika i položaj impresivne planine Plješivice koja obiluje uvalama i grebenima. Konfiguracija terena je predstavljala idealnu prirodnu prepreku iznenadnom napadu, a sam položaj planine je omogućavao taktičko iznenađenje jer su avioni sigurno i neprimijećeno polijetali iz radarske sjene planine.

Na radovima je u najvećoj tajnosti učestvovao veliki broj izvođača, a za potrebe baze u potpunosti su iseljena hrvatska sela Veliki i Mali Baljevac od kojih je samo preostalo groblje Baljevac koje se danas nalazi između ulaza 3 i 4 u podzemni objekt vojne baze. 

Vanjski dio objekta sastojao se od pet pista, dvije poletno - sletne i tri poletne, i vojarne u blizini sela Ličko Petrovo Selo koje je ujedno bilo i logistička baza aerodroma. U bazi je bio smješten 117. Lovačko-Avijacijski Puk, a gotovo svi članovi baze stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je cijeli gradski kvart Harmani izgrađen za potrebe aerodroma. 

Na služenje u Željavu dolazili su samo najbolji piloti jer je bio jedan od dva aerodroma dežurnog tipa u bivšoj Jugoslaviji s 24-satnim radom.

Impresivne osobine vojne baze:

• tri galerije za smještaj 58 aviona međusobno povezane u obliku slova M
• galerije svodastog oblika dužine 350, 400 i 500 metara, širine u bazi oko 20 metara i visine 8 metara
• na križanjima galerija visina od 12 metara
• ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je oko 3500 metara
• profil galerija i ulazi izgrađeni su prema dimenzijama aviona MiG 21
• vlastiti izvor struje i vode, električna, vodovodna i kanalizacijska mreža
• opremljenost baze omogućavala je autonomno korištenje baze do 30 dana
• dvije rezervne dizel-električne centrale od 1000 kVA i 625 kVA
• 13 klima-komora sa specijalno zaštićenim ventilacijskim šahtovima (ujedno i rezervni izlazi na površinu)
• unutrašnje prostorije u objektu odvojene s 56 teških pancirnih vrata
• teška armirano betonska vrata na ulazima u galerije bila su debela 1m, široka 9 m, visoka 21 m te teška više od 100 tona i smještena u zasebnim nišama sa strane galerija s ugrađenim protu-udarnim ventilima
• baza je snabdijevana kerozinom kroz vlastiti, preko deset kilometara dug i kompletno borbeno osiguran cjevovod iz vojnog skladišta na brdu Pokoj kod Bihaća
• s prostorom za dekontaminaciju, otporan na potencijalni direktan nuklearni napad jačine 20 kilotona.

Spomenik ljudskoj domišljatosti ... ili ne!

Jedna od najvećih i najmodernijih vojnih zračnih baza u Europi izgrađena je novcem svih naroda bivše Jugoslavije i na pretpostavci da brani sve narode bivše federalne države.

Nažalost, kao i u svakom ratu koji je sam po sebi zoran primjer ljudske gluposti i zlobe, i u isprovociranim ratovima na području bivše Jugoslavije apsurda i čistog zla nije manjkalo, pa su tako pobunjenici u bazi okrenuli cijevi protiv ljudi koje je baza navodno trebala štititi. Borbeni avioni su nemilosrdno uzlijetali u ratnom pohodu na ljude koji su ga izgradili.

Tako se s vrha Gola Plješivica nemilosrdno napadao grad Bihać i okolica, čiji su građani bili u teškom višegodišnjem okruženju i izolaciji i opasnosti da dožive strašnu tragediju, kao što je bila ona u Srebrenici. 

16.5.1992. godine, kada je okupatorskim snagama bilo jasno da više neće moći nesmetano nastaviti s ratnim operacijama, započelo je uništavanje baze širokog razmjera uz pomoć 50-tak tona eksploziva. Miniranjem objekata i uzletno-sletnih staza aerodrom je u potpunosti stavljen van upotrebe, ali je i dalje bio na okupiranom terenu sve do oslobođenja u akciji „Oluja“ 1995. godine.

Trajan mir je danas apsolutni prioritet ne samo na ovim prostorima nego u cijelom svijetu. Samo u takvim uvjetima imamo priliku za stabilan i održiv razvoj, prosperitet i socijalnu jednakost te nužnu zaštitu prirodnih resursa!

Važne mjere opreza

Važno je zapamtiti da je područje aerodroma bilo dio intenzivnih ratnih djelovanja. Uništavanjem zračne luke napravljena je velika ekološka šteta, a prisutna je i opasnost od polikloriranih bifenila, kemijskih spojeva, kao i radioaktivnog americija-241 iz brojnih ionizacijskih detektora dima kojih je bilo na stotine po stropovima tunela. 

U ovom trenutku područje napuštene vojne baze nije otvoreno za posjete. 

OPREZ:

• ne ulazite samoinicijativno u prostor bivše vojne baze
• brinite o svojoj sigurnosti jer ste, kao i uvijek i svugdje, jedino vi odgovorni za nju
• krećite se po utvrđenim i označenim stazama
• zatražite pomoć lokalnih vodiča i razumno pristupite svojoj znatiželji.

Željava u 21. stoljeću

Nakon 20-tak godina ovaj napušteni vojni kompleks ima priliku za potpuno novu ulogu.

Nositelj GWT2P projekta, Općina Plitvička jezera pristupila je programu "Projekti 100" s GWT2P inicijativom i dobila natječaj te veliku priliku za povijesni iskorak i stavljanje baze u ulogu snažnog motora regionalnog održivog i zelenog razvoja.

GWT2P Vizija

Razvojna i ekonomska samoodrživost baze Željave sada kao dijela GWT2P regionalne turističke destinacije s 2Parka kao vodećim atrakcijama postaje realnost već i tijekom njene dehumanizirane faze i to uz dobro pripremljen, društveno-ekonomski strpljiv i inkluzivan rad.

Svojim potencijalom, i u nadležnosti društveno i moralno odgovornih lokalnih administracija, Željava s lakoćom može dati snažan zamah inkluzivnom razvoju koji skrbi o svim članovima lokalnih zajednica te zelenom razvoju koji odgovorno brine o prirodnim resursima, a time i o budućim generacijama.

Ovakvi kapitalni objekti mogu u kratkom roku privući i ono najbolje ali i ono najgore iz spektra poduzetnika koji ne biraju sredstva da se domognu cilja koji bi im omogućio bogaćenje, što osobno, što bogaćenje interesne skupine kojoj pripadaju. Upravo su stoga važne pretpostavke uspjeha zajednički, javan i transparentan rad prekograničnih partnera za koji smo stvorili uvjete kroz zajednički razvojni GWT2P projekt koji okuplja sve ključne lokalne zajednice i javne ustanove od značaja u blizini baze s obje strane granice te kreiranjem zajedničke avanturističko-ekološke destinacije koju krase dva nacionalna parka. S takvim temeljem baza Željava postaje poligon za razvoj društveno odgovornog poduzetništva i javno-privatnog partnerstva koji podupiru i štite tradiciju, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu te autentične i autohtone običaje i proizvode lokalnih zajednica i regije.

Realizacija će kao i sve što je transformativno predstavljati veliki izazov i test, a na nama je da hrabro iskoračimo iz praksi starih paradigmi i podjela te se maksimalno okrenemo kreativnim i poslovno odgovornim građanima u lokalnim zajednicama i regiji koji postaju prioritetni partneri u daljnjem razvoju ponude i sadržaja baze kao buduće dinamične poslovne, kulturne, sportske i poduzetničke zone za brojne domaće i strane goste.

Proaktivan angažman lokalnog stanovništva u kreiranju budućnosti baze je od presudne važnosti, posebno potencijali svih onih zainteresiranih lokalnih poduzetnika, obrtnika i umjetnika, kao i potencijali onih koji su iz ovih područja emigrirali, a žele doprinijeti razvoju svog zavičaja.

Izgrađena u 20. stoljeću u svrhu ratovanja, Željava u 21. stoljeću ima priliku dobiti smislenu ulogu u trajnom miru potpuno posvećena lokalnom i regionalnom razvoju i prosperitetu - za dobrobit lokalnih zajednica u okruženju i svih ljudi koji u njima žive! 

Istražite Lokalno predstavlja vam samo dio naše prirodne i kulturne baštine, za puniji pregled materijalne i nematerijalne baštine pogledajte našu interaktivnu kartu pod Doživljaji i Mjesečni kalendar doživljaja s mnoštvom prijedloga za vaš itinerer.