Svim ljubiteljima prirode i posjetiteljima prirodnih područja - pridružite se našem partnerstvu s prirodom!
Pridružite nam se u ovom značajnom vremenu u kojem živimo. Samo naše zajedničko zalaganje i učinkovito djelovanje može osigurati kvalitetnu zaštitu prirode i njenog divljeg svijeta. Zajedno za biosferu naše planete, za život koji uključuje Zemljinu površinu, zrak, vodu i sve žive organizme na našoj planeti - sve od 11000 m oceanskih dubina do 7000 m nebeskih visina!
Priroda, bioraznolikost, opstanak
U samo nekoliko godina od započinjanja naše regionalne Zelene Misije vidjeli smo prve i značajne pomake naprijed na putu prema trajnim, sustavnim promjenama! Iskreno hvala svima koji su to omogućili!!
Priroda, svo to bogatstvo i ljepota bioraznolikosti, treba samo malo naše suradnje da uspješno oporavi svoje brojne sustave koji su već duže vrijeme pod velikim pritiskom. Zaštićena područja prirode posebno su ranjiva jer sva su osnovana da čuvaju važne zone bioraznolikosti, a istovremeno mnoga od njih postaju i atraktivna turistička odredišta.
Nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja naše planete pokrivaju jedva 15,0% kopnene površine Zemlje te samo oko 7,0% morske i oceanske površine. Iako ohrabruje činjenica da se posljednjih godina pokrivenost zaštićenim područjima povećava, posebno morskih i oceanskih, to su i dalje premali postoci za osiguravanje opstanka raznolikih vrsta i ekosistema.
Naša GreenWay Tour 2Parks regionalna destinacija na maloj prostornoj udaljenosti ima čak dvije takve prevažne zone bioraznolikosti, 2Parka.
Brojni parkovi svijeta suočavaju se s porastom broja gostiju, ali i s načinom na koji posjetitelji žele koristiti zaštićene prostore. Pored uživanja u miru i ljepoti, sve brojniji gosti u nacionalnim parkovima žele uživati i u svojim omiljenim sportovima i razonodama, nerijetko preblizu jedinstvenim i ujedno najosjetljivijim dijelovima parkova. Upravo ta masovnost i oblici turizma uzrokuju brojne probleme koji značajno pridonose ugrožavanju zaštićenih područja.
Istovremeno, brojne ljepote i vrijednosti u lokalnim zajednicama u okruženju parkova ostaju zanemarene, no zauzvrat dobivaju tone smeća, onečišćen okoliš (zrak, vodu i buku) te iscrpljene prirodne resurse nužne za održavanje života.
Sve su se ove okolnosti povezane s masovnim i nekontroliranim razvojem turizma već potvrdile kao iznimno štetne u brojnim zaštićenim parkovima svijeta i zajednicama u okruženju!
Naša je misija stoga od samog početka bila da daljnjem razvoju pristupimo na način koji će omogućiti da se sačuva što je moguće veća bioraznolikost, kako parkova tako i lokalnih zajednica u okruženju. A to možemo jedino kroz suradnju s vama!
Činimo turizam i nadalje jakom pozitivnom silom. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo zaustaviti negativne učinke turizma i pružiti dugoročnu potporu prirodi, zaštićenim područjima i lokalnim zajednicama.
Poštuj (pravila parkova), čuvaj (prirodu) i uživaj!
Globalni problem
Nemali broj zaštićenih prirodnih atrakcija širom svijeta zatvara se za posjetitelje. Jedan od primjera je i zatvaranje najatraktivnijeg dijela tajlandskog Nacionalnog parka Hat Noppharat Thara-Mu Ko Phi Phi. Poznata Maya Bay na Phi Phi Leh otoku zatvorena je 01.06. 2018. odlukom tajlandskog Odjela nacionalnih parkova kako bi se oporavilo gotovo 80% koraljnih grebena koji su oštećeni prekomjernim i masovnim turizmom! Od tada je utvrđen i novi režim budućeg posjećivanja zaljeva.
Kišne šume, koraljni grebeni i močvarna staništa predstavljaju najproduktivnije ekosustave na našoj planeti Zemlji!!
26. 10. 2019. Parkovi Australije su trajno zatvorili uspon na kultnu crvenu stijenu Uluru u Nacionalnom parku Uluru-Kata Tjuta. Prije trideset pet godina, 26. 10. 1985., Uluru i Kata Tjuta vraćeni su tradicionalnim Anangu vlasnicima koji od tada mole turiste da poštuju sveto mjesto i njegov veliki kulturni značaj, ali uzalud, svjetska baština na popisu UNESCO-a je umjesto toga bila prekrivena ljudskim izmetom i smećem. Više ne, fokus će nadalje biti na kulturi i okolišu, a oni koji odluče zanemariti zabranu uspona biti će značajno novčano kažnjeni.
U brojnim nacionalnim parkovima i prirodi diljem svijeta šteta je već učinjena, stoga je od presudne važnosti za sve nas kojima prijeti ista sudbina da odlučno djelujemo i spriječimo daljnje akumuliranje brojnih negativnih učinaka na prirodnu baštinu.
Jedini ključ za spas važnih ekosustava i divljih vrsta je u zaštiti njihovih staništa i čistoći okoliša, u protivnom ćemo nastaviti svjedočiti daljnjem gubitku bioraznolikosti o kojoj ovisi naš opstanak.
Ovo su tri glavna područja negativnog utjecaja na zaštićenu baštinu:
- iscrpljivanje prirodnih resursa - prekomjerna potrošnja vodnih resursa za smještajne kapacitete, bazene i osobnu upotrebu, veliki pritisak na lokalne izvore energije i opskrbu hranom, degradacija zemljišta uvjetovana prekomjernom izgradnjom...
- onečišćenja - zagađenja vode, zraka, buka, gomilanje komunalnog otpada, povećanje otpadnih voda i zagađanja istim...
- fizički učinci - građevinske aktivnosti i razvoj infrastrukture, neodrživo korištenje zemljišta, izgažena vegetacija.
U ovakvoj se gužvi ne čuju ni prirodni zvuci!
Poziv na akciju
Neke od vodećih organizacija za zaštitu okoliša i prirode opetovano su upozoravale na ozbiljan problem, a i dalje redovno objavljuju najnovije podatke o sve većoj ugroženosti brojnih ekosustava, posebno onih zaštićenih:
UN za okoliš (UNEP) i Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN)
Godine 2016. u svom izvješću "Zaštićena Planeta" UNEP i IUCN su uputile snažno upozorenje da su neki od biološki najraznolikijih ekosustava svijeta u velikoj opasnosti!
Link: Protectedplanet.net/global-reports
UNESCO Odbor za svjetsku baštinu
Odbor za svjetsku baštinu svake godine objavljuje "Listu svjetske baštine u opasnosti" - trenutno je ugroženo čak 56 područja!
Link: List of Danger
Podizanje razine svijesti
Razina svijesti koja akumulira probleme, ne može donijeti učinkovita rješenja - ta razina svijesti jedino zna akumulirati nove probleme!
Za izlaz iz tog scenarija nužno je osvještavanje srži problema i nova razina svijesti te zajednički, proaktivan rad svih ljudi koji mogu doprinijeti općem boljitku.
Turizam bez svake sumnje predstavlja važan izvor prihoda i zapošljavanja, zato je neobično važno osvijestiti da ukoliko se njime neodgovorno upravlja, turizam u isto vrijeme predstavlja i veliku prijetnju kako prirodnom okolišu tako i dugoročnoj ekonomskoj održivosti lokalnih zajednica!
Parkovi su izdvojeni i zaštićeni iz važnog razloga, oni su naša nacionalna prirodna bogatstva i važne zone bioraznolikosti te kao takvi primarno orijentirani na zadatke zaštite, istraživanja i edukacije.
Naravno, parkovi su dostupni i za sve one koji traže spokoj i odmor od modernog života, no svi oni koji traže mir u nacionalnim parkovima nailaze na veliku prepreku - tisuće i tisuće drugih koji traže istu stvar u isto vrijeme.
Pogledajmo što ta masovnost čini parkovima:
1. POJAČANO ZAGAĐENJE ZRAKA - porast broja turista s automobilima uzrokuje velika onečišćenja zraka, buku, a posljedično i prirodne te znatnije atmosferske poremećaje. Ispušni plinovi sadrže mješavinu plinova i suspendiranih čestica od kojih su neki vrlo toksični i potencijalno vrlo štetni za čovjeka i ostali živi svijet, uključujući ugljični monoksid, sumporni dioksid, dušikove okside, formaldehid, benzen i čađu, a njih svakako ne želimo udisati u zaštićenim područjima prirode i prirodi općenito!
2. AKUMULACIJA KOMUNALNOG OTPADA - veliki problem za nacionalne parkove i okolne lokalne zajednice. Nekontrolirani rast turizma dovodi do akumulacije ogromne količine krutog otpada koji proizvodi velike štete na ekosustavima. Dodatni problem predstavlja i često neadekvatna infrastruktura za gospodarenje otpadom na razini lokalnih zajednica što dodatno pogoršava jedan od najkritičnijih zdravstvenih i ekoloških problema današnjice.
3. IZGAŽENA VEGETACIJA - intenzivna upotreba zemljišta, često izvan definiranih staza i bez razdoblja mirovanja, ima za posljedicu gubitak biološke raznolikosti (uništavanje mladica, posljedično gubitak drveća i opadanje broja životinjskih vrsta, erozije tla,…).
4. NESTAŠICE RESURSA - veliki problem tijekom vrhunca sezone kada broj posjetitelja znatno premašuje opteretne kapacitete parkova. Za to su vrijeme turisti brojniji od lokalnog stanovništva, što znači preusmjeravanje i opterećenje lokalnih resursa i usluga (poglavito pitke vode: osobna upotreba, privatni bazeni) te posljedično nestašice resursa nužnih za život koje ugrožavaju ljude i prijete degradacijom važnih ekosustava.
5. POVEĆANJE OTPADNIH VODA - brojnost turističkih objekata i često neadekvatan ili nepostojeći integrirani sustav upravljanja otpadnim vodama dovode do alarmantnog povećanja zagađenja okoliša. Otpadne vode zagađuju okoliš i lokalne resurse pitke vode te predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, životinja, biljaka i ekosustava.
6. SOS za DIVLJE ŽIVOTINJE - područja u okruženju nacionalnih parkova, a često i područja u samim parkovima, razvijaju se za stanovanje ili smještajne kapacitete, poljoprivredu, šumarstvo i ostalo, ostavljajući pritom zaštićene životinjske vrste zarobljene unutar parkova. Životinje ne mare za umjetne granice i moraju se kretati kako bi se prehranile, parile ili selile. Stoga životi mnogih vrsta ovise o ekološkim koridorima za migracije, uključujući i teritorije izvan parkova.
Primjer koridora za divlje životinje
Samo našim zajedničkim zalaganjem možemo pomoći da turizam ima zdrav društveni, gospodarski i ekološki utjecaj na zajednice domaćina. Ostvarivanje kratkoročne financijske koristi, kao i neodržive turističke prakse i želje nikada ne smiju imati prednost pred stvarnom brigom za okoliš i zajednice domaćina.
Kombinacija siromašnog, najčešće ruralnog, društva i masovnog turizma koji ima za cilj brzu zaradu često znači da se malo ili nimalo pažnje posvećuje utjecaju takvog turizma na okoliš, društvo i održiv razvoj. Nažalost, unatoč bujanju turizma, javnost se o ekološkim, ekonomskim i socio-kulturnim posljedicama masovnog turizma ne informira, niti se o njima konstruktivno raspravlja.
Naša je velika odgovornost kao domaćina da osiguramo kvalitetan protok informacija i potaknemo zajednički rad svih dionika na razini lokalnih zajednica kroz podizanje javne svijesti o velikoj važnosti sudjelovanja građana u lokalnim aktivnostima i donošenju informiranih odluka koje se tiču života u njihovoj zajednici.
S druge strane kao turisti svi možemo značajno pomoći već samim odabirom usluge ili proizvoda. Birajmo s pažnjom! Neka nam ove niže navedene karakteristike pomognu razlučiti između onih koji brinu o svojoj zajednici i onih koje te iste zajednice i prirodu beskrupulozno iskorištavaju:
-
Odgovorni djelatnici u turizmu vam u pravilu nude kvalitetne i autentične proizvode i usluge koji odražavaju i unapređuju zajednicu. Nude vam domaću, lokalno proizvedenu hranu, naplaćuju fer cijene, čuvaju prirodu i jačaju partnerstva u zajednici. Ponosni su na svoje podrijetlo kao i na kulturnu i prirodnu baštinu. Podržite ih!!
-
Neodgovorni djelatnici u turizmu vam u pravilu nude robe i usluge koje ne odražavaju i ne unapređuju zajednicu. Nude vam neautentične proizvode i usluge koje prenaplaćuju, beskrupulozno iskorištavaju prirodu i potiču nepravednu konkurenciju i razdor. Podrijetlo, kao i prirodna i kulturna baština su im nevažni. Uskratite im podršku!!
Provjerite što se krije iza lijepih reklama i podržite one koji se istinski brinu!
Postani dio rješenja
Svi smo dio rješenja jer svi participiramo u turizmu. Kao turisti, svi volimo posjetiti i boraviti u čistom i lijepom okolišu. Kao domaćini, svjesni smo da prihodi od turizma pomažu parkovima da lakše ispunjavaju svoju primarnu odgovornost, a to su aktivnosti zaštite prirode te znanstvena istraživanja i obrazovanje. Istovremeno i životi brojnih stanovnika u lokalnim zajednicama ovise o turizmu kao važnom izvoru prihoda i zapošljavanja.
Upravo zato problem zaštite prirode zahtijeva zajedničke napore nacionalnih parkova, lokalnih zajednica (građana i službenika) i posjetitelja!
Pozivamo vas stoga da prilikom obilaska parkova saznate što više o tome zašto su baš ta područja zaštićena, koliko su krhki ekosustavi koje čuvaju i s kakvim se problemima zaštite parkovi susreću.
Što više znamo, lakše ćemo pomoći u zaštiti svojim ponašanjem.
Pogledajte naše Bisere prirodne baštine koji su pripremljeni da vam u tome malo pomognu!
Neka temeljna znanja
Zašto je biološka raznolikost toliko važna?
Zdravi, biološki raznoliki ekosustavi obavljaju brojne usluge koje su razvrstane u četiri glavne skupine: usluge opskrbe (proizvodnja hrane i vode, genetičkih resursa, drva,..), usluge regulacije (kontrola: klime, bolesti, poplava, kvalitete vode te uklanjanje bio otpada,..), usluge podrške (osiguravanje funkcioniranja svih ekosustava kroz proizvodnju kisika, kolanje hranjivih tvari, formiranje tla, stvaranje bio mase,…), kulturološke usluge (duhovne i rekreacijske dobrobiti, odmor, estetsko uživanje,…).
Biološka raznolikost je temelj ljudskog postojanja - naš sustav za održanje života!
Koja je važnost divljih vrsta?
Sve životinje koje žive u divljini i u raznim ekosustavima (šumama, rijekama, jezerima, travnjacima, pustinjama i dr.), kao i ostale vrste divljeg života, od mikroorganizama do gljiva i vegetacije, imaju svoju važnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi. Svaka vrsta funkcionira s određenom ulogom - kao predator, kao plijen, kao razgrađivač ili konzervator.
Divlje vrste imaju presudnu ulogu u održavanju krhke ekološke ravnoteže naše planete!
Ako uzmemo u obzir koliko je bioraznolikost presudna za opstanak života kakvog znamo, shvatit ćemo koliko je važno da ju čuvamo, ona je između ostalog i jedinstvena i prelijepa karakteristika naše prekrasne i moćne planete, našeg zajedničkog doma!
Glavni uzrok uništavanja važnih staništa i ugrožavanja brojih životinjskih i biljnih vrsta su industrijske aktivnosti!
Danas znamo da je najveća prijetnja s kojom se suočavaju brojne vrste, od kojih je najugroženija populacija kralježnjaka, nemilosrdno uništavanje njihovih staništa i to primarno u svrhu eksploatacije prirodnih resursa za industrijsku proizvodnju i urbanizaciju.
Dan Zemljina prekoračenja
Koliko se nemilosrdno iscrpljuju resursi naše planete u industrijske svrhe zorno nam prikazuje međunarodna organizacija Global Footprint Network koja svake godine izračunava u kolikoj mjeri je pomama za ekološkim resursima i uslugama Zemlje premašila ono što je naša planeta uspjela stvoriti i regenerirati tijekom cijele godine!
Prekoračenja izračunavaju dijeleći biokapacitet planete (količinu ekoloških resursa koje Zemlja može generirati kroz godinu) s ekološkim otiskom (potražnjom čovječanstva za tu godinu) te množeći s 365 dana u godini.
Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekološki otisak čovječanstva je bio niži od biokapaciteta naše planete Zemlje, što znači da nije bilo prekoračenja i bezumnog iscrpljivanja resursa. Od 70-tih do danas dan prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa dolazi sve ranije i ranije!
Nemilosrdno iscrpljivanje prirodnih resursa i onečišćenja okoliša već imaju strašne posljedice na ljudske živote širom planete!
Globalno izvješće Međuvladine znanstveno političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) odobreno je 2019. na 7. plenarnoj sjednici IPBES-a u Parizu.
Izvješće je sastavilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja (a još 310 autora je doprinjelo istraživanjima). Tijekom trogodišnjeg rada usporedili su i procijenili promjene nastale u proteklih 50 godina i pružili nedvojbene dokaze o razarujućem utjecaju koji ekonomski razvoj ima na prirodu koja na globalnoj razini propada brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti.
Rezultati istraživanja u postocima ostavljaju bez teksta:
- industrijske su aktivnosti značajno izmijenile i ugrozile 75% kopnenog okoliša i oko 66% morskog okoliša,
- više od trećine svjetske kopnene površine i gotovo 75% slatkovodnih resursa sada se iskorištava za proizvodnju usjeva ili stoke,
- urbana područja su se udvostručila od 1992.,
- globalna potrošnja sirovina, materijala i energenata po glavi stanovnika porasla je 15% od 1980.,
- onečišćenje oceanskih i morskih površina plastikom povećalo se deset puta od 1980. (godišnje oko 8 mil. tona plastičnog otpada završava u Zemljinim vodama!!),
- u svjetske vode se godišnje baca 300-400 mil. tona teških metala, otapala, toksičnog mulja i ostalog otpada iz industrijskih postrojenja,
- gnojiva koja ulaze u obalne ekosustave proizvela su više od 400 "mrtvih zona" oceana (više od 245 000 km2 mrtvila),
- godišnje se iscrpljuje oko 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih resursa planete Zemlje - što je gotovo 100% povećanje od 1980.,
- vrijednost proizvodnje poljoprivrednih usjeva povećala se za oko 300% od 1970.,
- sječa drveća porasla je za 45%. (u 2020. je uništena površina 25,8 Mha (milijuna hektara) drveća; Global Forest Watch),
- degradacija zemljišta smanjila je produktivnost globalne kopnene površine za 23%,
- godišnji prinos globalnih usjeva (oko 577 milijardi dolara vrijednosti) ugrožen je gubitkom oprašivača (prvenstveno pčela),
- 100-300 milijuna ljudi izloženo je povećanoj opasnosti od poplava i uragana zbog gubitka obalnih staništa i zaštite.
"Uništavamo same temelje naših gospodarstava, životnih prihoda, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta." predsjedavajući IPBES-a, Sir Robert Watson
- Od oko 8,7 milijuna procijenjenog broja životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, čak je više od milijun vrsta suočeno s prijetnjom izumiranja, mnoge vrste već za nekoliko desetljeća,
- 5,9 milijuna kopnenih vrsta više nema dovoljno staništa za dugoročno preživljavanje,
- 40% vrsta vodozemaca suočeno je s izumiranjem,
- više od 85% močvarnih područja izgubljeno je u periodu od 1700. do 2000. godine - močvare su vitalna veza između kopna i vode i među najproduktivnijim su ekosustavima na svijetu; kritično važan dio našeg prirodnog okoliša jer štite i poboljšavaju kvalitetu vode, osiguravaju stanište za brojne vrste biljaka i životinja, smanjuju opasnost od poplava i održavaju površinski protok vode tijekom sušnih razdoblja.
Izvješće je tada ustvrdilo da jedino temeljite, transformativne promjene koje obuhvaćaju ekonomske, socijalne, političke i tehnološke čimbenike, uključujući stare paradigme, ciljeve i vrijednosti, mogu polučiti rezultate:
- ukupna reorganizacija na razini cijelog sustava rada i bivanja,
- prioritizacija biološke raznolikosti u svim ključnim sektorskim planovima,
- aktivno sudjelovanje lokalnih zajednica i autohtonih naroda u upravljanju,
- integrirano upravljanje - holistički, višestruko funkcionalni pristup upravljanju koji uzima u obzir povezanost između okoliša, ljudi i gospodarstva,
- međusektorski pristup - aktivna i ravnopravna uključenost svih aktera koji sudjeluju u procesima očuvanja biološke raznolikosti te proizvodnji hrane i energije, izgradnji infrastrukture i upravljanju slatkom vodom i obalom,
- integriranje različitih sustava vrijednosti i različitih interesa i svjetonazora u politike i aktivnosti,
- reforma i razvoj struktura poticaja - metoda i načina poticanja ili obeshrabrivanja određenih praksi, ponašanja, politika, akcija ili izbora,
- radikalna promjena starih paradigmi, ciljeva kao i sustava vjerovanja i vrijednosti. Po našem iskustvu, najvažnija i najteža promjena!
Mi na ovom procesu transformativnih promjena službeno radimo od 04. 04. 2014., i možemo potvrditi samo jedno - to je izuzetno težak proces!
No on nema alternativu, samo kroz radikalne i transformativne promjene možemo stvoriti i održati uvjete ne samo za zaštitu prirode i obnovu ekosustava, već i za održiv i pravedan gospodarski rast i razvoj!
Prethodnih pet masovnih izumiranja životinjskih vrsta dogodilo se davno prije pojave ljudi - stoga nema iskustvenih podataka niti znanja o tome što bi moglo slijediti!!
Pomozi očuvati
Svi možemo učiniti naš dio za prirodu - gotovo bez ikakvog napora!
Evo nekoliko izuzetno jednostavnih mjera zaštite koje možemo odmah početi primjenjivati:
1. PLANIRAJ I PRIPREMI - kad god ti to dopuštaju životne okolnosti dogovori svoje putovanje u područja zaštićene prirode izbjegavajući špicu sezone, pomogni u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš koje je tada na jako visokoj razini.
2. SMANJI UPOTREBU AUTOMOBILA - parkiraj svoj automobil po dolasku i odaberi ekološke oblike kretanja za svoje dnevne izlete u destinaciji, kao što su hodanje i biciklizam. Aktivno putovanje i aktivan odmor u destinaciji ključ su u borbi protiv zagađenja zraka i buke, a istovremeno imaju i brojne zdravstvene prednosti.
3. OSTANI NA STAZI - kreći se po trajnim površinama, kao što su utvrđene i uhodane staze. Izbjegavaj prečace! To je jako važno kako bi izbjegli gaženje i uništavanje vegetacije.
4. SMANJI KOLIČINU AMBALAŽE - prije putovanja odvoji sav višak ambalaže ili kupuj proizvode u biorazgradivoj ambalaži. Pomozi nam smanjiti ogromno nagomilavanje smeća i otpada u nacionalnim parkovima i lokalnim zajednicama.
5. OGRANIČI KOLIČINU PLASTIKE - izbjegavaj upotrebu plastičnih materijala što je više moguće, koristi boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu, recikliraj ono što koristiš i nikako ne bacaj plastiku u prirodu jer uzrokuje velika zagađenja i predstavlja veliku opasnost za ljude i prirodu.
6. NE BACAJ SMEĆE U PRIRODU - nikad ne bacaj smeće i otpad na tlo, odšeći do najbližih spremnika i sve propisno sortiraj ili ponesi sa sobom ako spremnika nema.
7. ŠTEDI ENERGIJU I VODU - isključi i iskopčaj aparate, svjetla i prekidače kada napuštaš sobu ili apartman, izaberi kraće tuširanje umjesto kupki, objesi ručnike da se osuše (rađe nego da se peru svaki dan!), zatvori pipu dok pereš zube i sl. Sve češća i duža sušna razdoblja te povećana potrošnja vode zbog turizma vrše ogroman pritisak na lokalne vodne resurse i uzrokuju nestašice te veliku patnju za ljude i divlji svijet.
8. SKUPLJAJ SAMO USPOMENE - biljke, životinje, stijene i artefakti su zaštićeni i treba ih ostaviti i ostalima za upoznavanje.
9. POŠTUJ DIVLJI SVIJET - promatraj divlje životinje iz sigurne i pristojne udaljenosti, ne uznemiravaj ih i ne hrani.
10. SLIJEDI PRAVILA I SMJERNICE - prati upute o tome koje aktivnosti smiješ realizirati na područjima zaštićene prirode.
11. ISTRAŽI I PODRŽI LOKALNO - primijeni ove ekološke mjere i na područja izvan granica nacionalnih parkova, poštuj lokalnu kulturu, gospodarstvo i okoliš bez obzira na kojem se kraju svijeta nalaziš. Istraži brojne i jednako lijepe opcije u okruženju, od prirodnih ljepota do zanimljivih i šarolikih doživljaja. Uživaj u lokalnim proizvodima, uslugama i restoranima sa svježim, sezonskim namirnicama - time doprinosiš opstanku i razvoju ruralnih zajednica i lokalnog gospodarstva.
I još jedna važna ekološka mjera!
Slušaj prirodu! Pomogni u očuvanju prirodnih zvukova u nacionalnim parkovima!
Prirodno zvukovlje mnogih nacionalnih parkova sve je više ugroženo - očuvanjem prirodnih zvukova pomažemo u očuvanju divljine i poboljšanju ukupnog turističkog doživljaja!
Ekološki i odgovorno
Danas ćemo susresti različite održive forme turizma, tako imamo i zeleni, meki, ruralni, agro i eko, turizam solidarnosti i zajednice i druge, no bitno je jedino zapamtiti da danas svi oblici moraju voditi računa o dobrobiti lokalnih ljudi i prirode. U našem slučaju, u destinaciji koju krase čak dva nacionalna parka i prekrasna prirodna područja, ekoturizam je naš prirodni i glavni smjer.
Pogledajmo na kraju što je ekoturizam po definiciji Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, IUCN:
- "Ekološki odgovorno putovanje i obilazak relativno neuznemirenih prirodnih područja kako bi se uživalo i cijenilo prirodu (i popratne kulturne značajke, prošle i sadašnje), koje promiče očuvanje i ima mali utjecaj na okoliš te osigurava korisnu i aktivnu društveno-ekonomsku uključenost lokalnog stanovništva."
Zajedno možemo napraviti puno, ako ne i sve!
Nadahni, osnaži, motiviraj...