Naša Zelena Misija

Svim ljubiteljima prirode i posjetiteljima prirodnih područja - pridružite se našem partnerstvu s prirodom!

Pridružite nam se u ovom značajnom vremenu u kojem živimo. Samo naše zajedničko zalaganje i učinkovito djelovanje može osigurati kvalitetnu zaštitu prirode i njenog divljeg svijeta. Zajedno za biosferu naše planete, za život koji uključuje Zemljinu površinu, zrak, vodu i sve žive organizme na našoj planeti - sve od 11000 m oceanskih dubina do 7000 m nebeskih visina!

GWT2P - Bogatstvo Raznolikosti!

GWT2P - Bogatstvo kultura i tradicija!
GWT2P - briga za ljude i prirodu!

Priroda, bioraznolikost, opstanak

U samo nekoliko godina od započinjanja naše regionalne Zelene Misije već smo vidjeli prve i značajne pomake naprijed za što ste vi poštovani gosti neobično zaslužni. Hvala vam!!

No bitku za prirodu nastavljamo i dalje - zajedno; svi svjedočimo promjenama i tempu globalne ekološke devastacije. Svo bogatstvo i ljepota bioraznolikosti naše planete, upravo ono što nam osigurava opstanak i nudi najdjelotvorniji lijek za naše mentalno i fizičko blagostanje, polako nestaje i uloga svih nas u zaustavljanju tog procesa je neizmjerno važna.

Stil i tempo frenetičnog modernog života koji su snažno doprinjeli ovoj krizi istovremeno su i glavni razlozi zašto sve veći broj iscrpljenih ljudi upravo u prirodi traži oporavak i mir. Brojna zaštićena područja prirode postala su tako vrlo atraktivna odredišta za odmor, a u isto vrijeme ta ista područja predstavljaju i zadnje linije obrane za opstanak prevažne bioraznolikosti.

Nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja naše planete pokrivaju jedva 15,0% kopnene površine Zemlje te samo oko 7,0% morske i oceanske površine. Iako ohrabruje činjenica da se posljednjih godina pokrivenost zaštićenim područjima povećava, posebno morskih i oceanskih, to su i dalje premali postoci za osiguravanje opstanka raznolikih vrsta i ekosistema - a sada i tim područjima prijeti sve veća ugroza.

Naša GreenWay Tour 2Parks regionalna destinacija na maloj prostornoj udaljenosti ima čak dvije takve prevažne zone bioraznolikosti, 2Parka, i iako turizam nudi brojne prednosti, njegova masovnost predstavlja sve veću prijetnju parkovima i lokalnim zajednicama u okruženju.

Pored porasta broja gostiju, promijenio se i način na koji posjetitelji žele koristiti zaštićene prostore, pa tako uz miran krajobraz sve brojniji gosti u nacionalnim parkovima žele uživati i u svojim omiljenim sportovima i razonodama nerijetko pre preblizu najatraktivnijim dijelovima parkova, nažalost, često puta nesvjesni da zbog masovnosti i oblika turizma nastaju veliki i brojni problemi koji značajno pridonose ugrožavanju i propadanju tih istih zaštićenih područja.

Istovremeno, brojne ljepote i vrijednosti u lokalnim zajednicama u okruženju parkova ostaju gotovo potpuno zanemarene, a zauzvrat dobivaju tone smeća, kontaminiranu okolinu (zrak, voda, buka) te iscrpljene prirodne resurse nužne za održavanje života.

Sve su se ove okolnosti povezane s masovnim i nekontroliranim razvojem turizma već potvrdile kao iznimno štetne i destruktivne u brojnim zaštićenim parkovima svijeta i zajednicama u okruženju!

Naša je misija stoga od samog početka bila da daljnjem razvoju pristupimo na način koji će omogućiti da se sačuva što je moguće veća bioraznolikost, kako parkova tako i lokalnih zajednica u okruženju. A to možemo jedino kroz suradnju s vama!

Činimo turizam i nadalje jakom pozitivnom silom. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo zaustaviti negativne učinke turizma i pružiti dugoročnu potporu prirodi, zaštićenim područjima i lokalnim zajednicama.

Poštuj (pravila parkova), čuvaj (prirodu) i uživaj!Poštujte pravila nacionalnih parkova!

Globalni problem

Nemali broj zaštićenih prirodnih atrakcija širom svijeta zatvara se za posjetitelje. Jedan od novijih primjera je i najatraktivniji dio tajlandskog Nacionalnog parka Hat Noppharat Thara-Mu Ko Phi Phi, poznata Maya Bay koja je od 1.10. 2018. zatvorena na neograničen rok odlukom tajlandskog Odjela nacionalnih parkova, odnosno na onoliko vremena koliko će biti potrebno da se krhki koraljni grebeni i morski okoliš oporave. Gotovo 80% koraljnih grebena je uništeno “zahvaljujući” masovnom turizmu!

Kišne šume, koraljni grebeni i močvarna staništa predstavljaju najproduktivnije ekosustave na našoj planeti Zemlji!!

26. 10. 2019. Parkovi Australije su trajno zatvorili uspon na kultnu crvenu stijenu Uluru u Nacionalnom parku Uluru-Kata Tjuta. Prije trideset pet godina, 26. 10. 1985., Uluru i Kata Tjuta vraćeni su tradicionalnim Anangu vlasnicima koji od tada mole turiste da poštuju sveto mjesto i njegov veliki kulturni značaj, ali uzalud, svjetska baština na popisu UNESCO-a je umjesto toga bila prekrivena ljudskim izmetom i smećem. Više ne, fokus će nadalje biti na kulturi i okolišu, a oni koji odluče zanemariti zabranu uspona bit će značajno novčano kažnjeni.

U brojnim nacionalnim parkovima i prirodi diljem svijeta šteta je već učinjena, stoga je od presudne važnosti za sve nas kojima prijeti ista sudbina da odlučno djelujemo i spriječimo daljnje akumuliranje brojnih negativnih učinaka na prirodnu baštinu.

Jedini ključ za spas važnih ekosustava i divljih vrsta je u zaštiti njihovih staništa i čistoći okoliša, u protivnom ćemo nastaviti svjedočiti daljnjem gubitku bioraznolikosti o kojoj ovisi naš opstanak.

Ovo su tri glavna područja negativnog utjecaja na zaštićenu baštinu:

  • iscrpljivanje prirodnih resursa - prekomjerna potrošnja vodnih resursa za smještajne kapacitete, bazene i osobnu upotrebu, veliki pritisak na lokalne izvore energije i opskrbu hranom, degradacija zemljišta uvjetovana prekomjernom izgradnjom...
  • onečišćenja  - zagađenja vode, zraka, buka, gomilanje komunalnog otpada, povećanje otpadnih voda i zagađanja istim,...
  • fizički učinci  - građevinske aktivnosti i razvoj infrastrukture, krčenje šuma, neodrživo korištenje zemljišta, izgažena vegetacija.
U ovakvoj se gužvi ne čuju ni prirodni zvuci!Opasno opterećenje!

Poziv na akciju

Neke od vodećih organizacija za zaštitu okoliša i prirode opetovano su upozoravale na ozbiljan problem, a i dalje redovno objavljuju najnovije podatke o sve većoj ugroženosti brojnih ekosustava, posebno onih zaštićenih:

UN za okoliš (UNEP) i Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN)
Godine 2016. u svom izvješću "Zaštićena Planeta" UNEP i IUCN su uputile snažno upozorenje da su neki od biološki najraznolikijih ekosustava svijeta u velikoj opasnosti!
Link: Protected Planet Report 2016

UNESCO Odbor za svjetsku baštinu
Odbor za svjetsku baštinu svake godine objavljuje "Listu Svjetske Baštine u Opasnosti" - a najnoviji podaci potvrđuju da je od ukupno 1121 zaštićenog područja svjetske baštine čak 53 jako ugroženo!
Link: List of Danger

Podizanje razine svijesti 

Svaka osoba, pojedinačno ili udruženo, koja djeluje na razini svijesti koja dugi niz godina u našim društvima akumulira velike probleme, podjednako ugrožavajuće za ljude i prirodu, ne može donijeti nova rješenja jer ta razina svijesti donosi samo nove probleme - i to je preskromno rečeno. Ti "novi" problemi naime uključuju daljnje podupiranje neetičnog ponašanja, nepravde, uništavanja prirode i razdora među ljudima te time daljnje srozavanje kvalitete života i društva u cjelini. 

Za izlaz iz ovog samodestruktivnog scenarija nužna je nova razina svijesti i zajednički, proaktivan rad svih ljudi koji mogu doprinijeti općem boljitku.

Krhki i visoko ugroženi ekosustavi!

Turizam bez svake sumnje predstavlja važan izvor prihoda i zapošljavanja, zato je neobično važno osvijestiti da ukoliko se njime neodgovorno upravlja, u isto vrijeme predstavlja i veliku prijetnju prirodnom okolišu i dugoročnoj održivosti lokalnih zajednica - dok ne bude prekasno!

Parkovi su izdvojeni i zaštićeni iz važnog razloga, oni su naša nacionalna prirodna bogatstva i važne zone bioraznolikosti te kao takvi primarno orijentirani na zadatke zaštite, istraživanja i edukacije. 

Naravno, parkovi su dostupni i za sve one koji traže spokoj i odmor od modernog života, no svi oni koji traže mir u nacionalnim parkovima nailaze na veliku prepreku - tisuće i tisuće drugih koji traže istu stvar u isto vrijeme.

Pogledajmo što ta masovnost čini parkovima:

1. POJAČANO ZAGAĐENJE ZRAKA - porast broja turista s automobilima uzrokuje velika onečišćenja zraka, buku, a posljedično i prirodne te znatnije atmosferske poremećaje. Ispušni plinovi sadrže mješavinu plinova i suspendiranih čestica od kojih su neki vrlo toksični i potencijalno vrlo štetni za čovjeka i ostali živi svijet, uključujući ugljični monoksid, sumporni dioksid, dušikove okside, formaldehid, benzen i čađu, a njih svakako ne želimo udisati u zaštićenim područjima prirode i prirodi općenito! 
2. AKUMULACIJA KOMUNALNOG OTPADA - veliki problem za nacionalne parkove i okolne lokalne zajednice. Nekontrolirani rast turizma dovodi do akumulacije ogromne količine krutog otpada koji proizvodi velike štete na ekosustavima. Dodatni problem predstavlja i često neadekvatna infrastruktura za gospodarenje otpadom na razini lokalnih zajednica što dodatno pogoršava jedan od najkritičnijih zdravstvenih i ekoloških problema današnjice.
3. IZGAŽENA VEGETACIJA - intenzivna upotreba zemljišta, često izvan definiranih staza i bez razdoblja mirovanja, ima za posljedicu gubitak biološke raznolikosti (uništavanje mladica, posljedično gubitak drveća i opadanje broja životinjskih vrsta, erozije tla,…).
4. NESTAŠICE RESURSA - veliki problem tijekom vrhunca sezone kada broj posjetitelja znatno premašuje opteretne kapacitete parkova. Za to su vrijeme turisti brojniji od lokalnog stanovništva, što znači preusmjeravanje i opterećenje lokalnih resursa i usluga (poglavito pitke vode: osobna upotreba, privatni bazeni) te posljedično nestašice resursa nužnih za život koje ugrožavaju ljude i prijete degradacijom važnih ekosustava.
5. POVEĆANJE OTPADNIH VODA - brojnost turističkih objekata i često neadekvatan ili nepostojeći integrirani sustav upravljanja otpadnim vodama dovode do alarmantnog povećanja zagađenja okoliša. Otpadne vode zagađuju okoliš i lokalne resurse pitke vode te predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, životinja, biljaka i ekosustava.
6. SOS za DIVLJE ŽIVOTINJE područja u okruženju nacionalnih parkova, a često i područja u samim parkovima, razvijaju se za stanovanje ili smještajne kapacitete, poljoprivredu, šumarstvo i ostalo, ostavljajući pritom zaštićene životinjske vrste zarobljene unutar parkova. Životinje ne mare za umjetne granice i moraju se kretati kako bi se prehranile, parile ili selile. Stoga životi mnogih vrsta ovise o ekološkim koridorima za migracije, uključujući i teritorije izvan parkova.

Primjer koridora za divlje životinje Koridor za divlje životinje u Njemačkoj

Samo našim zajedničkim zalaganjem možemo pomoći da turizam ima zdrav društveni, gospodarski i ekološki utjecaj na zajednice domaćina. Ostvarivanje kratkoročne financijske koristi, kao i neodržive turističke prakse i želje nikada ne smiju imati prednost pred stvarnom brigom za okoliš i zajednice domaćina. 

Kombinacija siromašnog društva u razvoju, najčešće ruralnog, i masovnog turizma koji ima za cilj brzu zaradu često znači da se malo ili ništa pažnje posvećuje utjecaju takvog turizma na okoliš, društvo i održiv razvoj. Nažalost, unatoč bujanju turizma, javnost se o ekološkim i socio-kulturnim posljedicama masovnog turizma ne informira, niti se o njima konstruktivno i argumentirano raspravlja.

Naša je velika odgovornost da osiguramo kvalitetan protok informacija i potaknemo zajednički rad svih dionika na razini lokalnih zajednica te osiguramo platforme za podizanje javne svijesti o velikoj važnosti proaktivnog sudjelovanja građana u lokalnim aktivnostima i procesu donošenja informiranih odluka koje se tiču zelenog rasta i održivog razvoja te kvalitetnog i prosperitetnog života svih ljudi u zajednici.

S druge strane kao turisti i korisnici turističkih usluga svi možemo značajno pomoći već samim odabirom usluge ili proizvoda te poduprijeti odgovorne turističke djelatnike. Neobično je važno biti informiran gost jer svjedočimo bujici “velikih i probranih” riječi o očuvanju prirode i razvoju zajednica iz usta onih koje te iste zajednice i prirodu beskrupulozno iskorištavaju i uništavaju vođeni pohlepom, osobnim interesom te sluganskim odnosom prema interesnim skupinama i lobijima.

Među njima se nalaze i pojedini turistički djelatnici čiju pohlepu možemo nesvjesno podržati. Neka nam ove karakteristike pomognu razlučiti:

Zalaganje za zajednicu

  • pojedinac razumije vrijednosti zajednice, nije ugrožen uspjesima drugih već promiče i pomaže drugima u postizanju zajedničkih ciljeva
  • bez-egoizam: tolerantnost, suosjećajnost, iskrenost, mudrost, obazrivost, skromnost, umjerenost,...
  • pojedinac dijeli informacije i znanja sa zajednicom, a kreativne ideje drugih poštuje i podržava
  • pojedinac podupire razvoj vještina i znanja drugih; postignuća i sposobnosti drugih priznaje i poštuje 
  • pojedinac je svjestan da je za uspješan razvoj zajednice nužno zajedničko zalaganje većine, ako ne i svih članova, uz nužno očuvanje prirode o kojoj im ovise životi.

Među ostalima, u ovoj se grupi nalaze odgovorni poduzetnici u turizmu koji vam nude domaću, lokalno proizvedenu i organsku hranu, naplaćuju fer cijene, razvijaju kvalitetne proizvode i usluge koji odražavaju i unapređuju lokalnu zajednicu, održivo koriste prirodne resurse, podupiru i promoviraju smanjenje otpada i recikliranje, jačaju partnerstva u zajednici i - ponosni su na svoje podrijetlo kao i na kulturnu i prirodnu baštinu. Podržite ih!!

Zalaganje za sebične ciljeve

  • pojedinac zazire od zajednice i uspjeha drugih u zajednici, uskraćuje pomoć drugima i bojkotira zajedničke aktivnosti za boljitak zajednice 
  • izražen ego: bahatost, drskost, jalnost, manipulativnost, netrpeljivost, prepredenost,...
  • pojedinac ne dijeli informacije i znanja sa zajednicom, a kreativne ideje drugih prisvaja / krade kako bi ostvario osobnu korist
  • pojedinac ne podupire razvoj vještina i znanja drugih; postignuća drugih obezvređuje ili nezasluženo prisvaja za osobnu korist
  • pojedinac smatra da je odgovoran samo za osobno blagostanje, kao i za pogodovanje interesnoj skupini kojoj pripada pri čemu iskorištava zajednicu i prirodu kao sredstva /alibi za ostvarivanje sebičnih ciljeva.

Među ostalima, u ovoj se grupi nalaze djelatnici u turizmu koji će vas silno nastojati uvjeriti da su "odgovorni", no oni će vam u pravilu ponuditi robe i usluge koje niti suštinski odražavaju, niti unapređuju lokalnu zajednicu. Štoviše, nude neautentične proizvode i usluge, beskrupulozno iskorištavaju zajednicu i prirodu te potiču nepravednu konkurenciju i razdor - a podrijetlo, kao i prirodna i kulturna baština su im nevažni. Uskratite im podršku!!

Provjerite što se krije iza lijepih reklama - podržite one koji se istinski brinu! Sada, kao nikada do sada, treba imati snagu primjeniti sposobnosti kritičkog razmišljanja i razlučivanja između velikih riječi i stvarnih djela (prošlih i sadašnjih) pojedinaca na lokalnoj i globalnoj razini.

Postani dio rješenja

Svi smo dio rješenja jer svi participiramo u turizmu. Kao turisti, svi volimo posjetiti i boraviti u čistom i lijepom okolišu. Kao domaćini, svjesni smo da prihodi od turizma pomažu parkovima da lakše ispunjavaju svoju primarnu odgovornost, a to su aktivnosti zaštite prirode te znanstvena istraživanja i obrazovanje. Istovremeno i životi brojnih stanovnika u lokalnim zajednicama ovise o turizmu kao važnom izvoru prihoda i zapošljavanja.

Upravo zato problem zaštite prirode zahtijeva zajedničke napore nacionalnih parkova, lokalnih zajednica (građana i službenika) i posjetitelja!

Bez obzira kojem dijelu ovog trolista pripadali, svi smo bitan dio rješenja, a važni saveznici u tom procesu su nam nova znanja i primjena kritičkog mišljenja - neovisnog mišljenja čija je polazna točka informacija i osvještavanje problema koje valja riješiti, mišljenja koje se vodi razložnom argumentacijom i nije podložno manipulaciji.

Ekološka edukacija (EE) je danas nužnost, osobito u zajednicama u blizini zaštićenih područja jer nam svima pomaže da postanemo svjesni problema i snažno motivira da pokrenemo odgovarajuće aktivnosti kako bismo ih riješili. Od vitalne važnosti su sve odgojno-obrazovne ustanove kako bi i djeca i odrasli dobili sva potrebna znanja o važnosti okoliša i rastućim ekološkim problemima.

Pozivamo vas stoga da prilikom obilaska parkova saznate što više o tome zašto su baš ta područja zaštićena, koliko su krhki ekosustavi koje čuvaju i s kakvim se problemima zaštite parkovi susreću.

Što više znamo, lakše ćemo pomoći u zaštiti svojim ponašanjem.
Pogledajte naše Bisere prirodne baštine koji su pripremljeni da vam u tome malo pomognu!

Zaštita ugroženih vrsta!

Neka temeljna znanja

Zašto je biološka raznolikost toliko važna?
Svaka vrsta, bez obzira koliko mala bila (životinje, biljke, njihova staništa i geni) i ekosustav kojem pripada, ima vrlo važnu ulogu u odvijanju kompleksnih procesa.

Zdravi ekosustavi obavljaju brojne usluge koje su razvrstane u četiri glavne skupine: usluge opskrbe (proizvodnja hrane i vode, genetičkih resursa, drva,..), usluge regulacije (kontrola: klime, bolesti, poplava, kvalitete vode te uklanjanje bio otpada,..), usluge podrške (osiguravanje funkcioniranja svih ekosustava kroz proizvodnju kisika, kolanje hranjivih tvari, formiranje tla, stvaranje bio mase,…), kulturološke usluge (duhovne i rekreacijske dobrobiti, odmor, estetsko uživanje,…).

Biološka raznolikost je temelj ljudskog postojanja - naš sustav za održanje života! 

Koja je važnost divljih vrsta?
Sve životinje koje žive u divljini i u raznim ekosustavima (šumama, rijekama, jezerima, travnjacima, pustinjama i dr.), kao i ostale vrste divljeg života, od mikroorganizama do gljiva i vegetacije, imaju svoju važnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi.
Svaka vrsta funkcionira s određenom ulogom - kao predator, kao plijen, kao razgrađivač ili konzervator.

Divlje vrste imaju presudnu ulogu u održavanju krhke ekološke ravnoteže naše planete!

Divlji svijet traži naše znanje i razumijevanje!

Ako uzmemo u obzir koliko je svaka vrsta bitna za opstanak života kakvog znamo, shvatit ćemo koliko je zabrinjavajuć podatak, prikazan i u filmu "Na rubu izumiranja", da se naša planeta nalazi u procesu šestog masovnog izumiranja biljaka i životinja.

Znanstvenici upozoravaju da nam u idućih 100 godina prijeti gubitak 50% vrsta na planeti!!

20.9.2014. zgradu UN-a u New Yorku obasjala je masivna projekcija filma Na rubu izumiranja / Racing Extinction koji je imao za cilj podići globalnu svijest i pozvati na zajedničku akciju za očuvanje naše planete.
PogledajteRacing Extinction 2014

Glavni uzrok tog procesa su industrijske aktivnosti! 

Danas znamo da je najveća prijetnja s kojom se suočavaju brojne vrste, od kojih je najugroženija populacija kralježnjaka, nemilosrdno uništavanje njihovih staništa i to primarno u svrhu eksploatacije prirodnih resursa za industrijsku proizvodnju i urbanizaciju.

Broj onih ljudi koji ostvaruju ogromne profite kroz svoje neodržive industrijske aktivnosti je vrlo mali, stoga je svaljivanje odgovornosti za ekološku krizu na cijeli ljudski rod apsolutno neprihvatljivo. Odgovornost većine najvećim dijelom leži u kupovanju proizvoda ili korištenju usluga s velikim ekološkim otiskom, i to ne stoga jer to silno žele, već stoga što se ogroman dio globalnog stanovništva drži u permanentnom siromaštvu pa im je dostupna samo jeftinija i nekvalitetnija roba u nerazgradivoj ambalaži. Ono što najveći dio globalnog stanovništva može pokušati je reciklirati i propisno odlagati smeće, odgovorno paziti na vodne i ostale prirodne resurse i potrošnju energije  - i to je puno, a pogledajte niže što okolišu radi industrija.

GWT2P - Osviješteno i odgovorno!

Dan Zemljina prekoračenja

Koliko se nemilosrdno iscrpljuju resursi naše planete zorno nam prikazuje međunarodna neprofitna organizacija Global Footprint Network koja svake godine izračunava u kolikoj mjeri je pomama za ekološkim resursima i uslugama Zemlje premašila ono što je naša planeta uspjela stvoriti i regenerirati tijekom cijele godine!

Prekoračenja izračunavaju dijeleći biokapacitet planete (količinu ekoloških resursa koje Zemlja može generirati kroz godinu) s ekološkim otiskom (potražnjom čovječanstva za tu godinu) te množeći s 365 dana u godini.

  • dan Zemljina prekoračenja 2019. probijen je već 29. 7.!
  • dan Zemljina prekoračenja za 2020. je nakon dugo vremena probijen čak tri tjedna kasnije, 22.8. - "zahvaljujući" globalnoj karanteni!! 

 Sve do prisilne blokade života i karantene 2020-te, ovaj izračun je desetljećima potvrđivao da se troši unaprijed i time:

Nemilosrdno iscrpljuju prirodni resursi naše planete Zemlje na račun budućih generacija koje će naslijediti malo ili ništa prirodnih resursa neophodnih za život i opstanak!

Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekološki otisak čovječanstva je bio niži od biokapaciteta naše planete Zemlje, što znači da nije bilo prekoračenja i bezumnog iscrpljivanja resursa.

Od tada, dan Zemljina prekoračenja dolazi sve ranije i ranije, a mi sada svjedočimo sve učestalijim i ekstremnijim vremenskim događajima i dramatičnim posljedicama koje prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i onečišćenja imaju na ljudske živote i prirodni okoliš.

Što ćemo s opstankom?!

Nema sumnje da su promjene tu i da bi mogle sve više utjecati na zadovoljavanje nekih osnovnih ljudskih potreba i prava - poput čiste, dostupne i financijski pristupačne svježe vode i zdrave hrane. Nemoćni nismo, no za široke rasprave o svim mogućim uzrocima i razlozima više nemamo vremena, a za snažnu akciju sve manje.

Izvještaja i upozorenja će biti sve više, kao ovo koje je objavio Europski parlament u rujnu/septembru 2018., a koje se oslanja na zadnje izvješće Europske agencije za okolišInfografika - Učinci klimatskih promjena u Europi

Nismo dugo čekali do još jednog; Globalno izvješće Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) odobreno je na 7. plenarnoj sjednici IPBES-a (29. 4. - 4. 5. 2019.) u Parizu.

Izvješće je sastavilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja (a još 310 autora je doprinjelo istraživanjima). Tijekom trogodišnjeg rada usporedili su i procijenili promjene nastale u proteklih 5o godina i pružili nedvojbene dokaze o razarujućem utjecaju koji ekonomski razvoj ima na prirodu koja na globalnoj razini propada brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti.

Rezultati istraživanja u postocima ostavljaju bez teksta

  • industrijske su aktivnosti značajno izmijenile i ugrozile 75% kopnenog okoliša i oko 66% morskog okoliša
  • više od trećine svjetske kopnene površine i gotovo 75% slatkovodnih resursa sada se iskorištava za proizvodnju usjeva ili stoke
  • urbana područja su se udvostručila od 1992.
  • globalna potrošnja sirovina, materijala i energenata po glavi stanovnika porasla je 15% od 1980.
  • onečišćenje oceanskih i morskih površina plastikom povećalo se deset puta od 1980. (godišnje oko 8 mil. tona plastičnog otpada završava u Zemljinim vodama!!)
  • u svjetske vode se godišnje baca 300-400 mil. tona teških metala, otapala, toksičnog mulja i ostalog otpada iz industrijskih postrojenja
  • gnojiva koja ulaze u obalne ekosustave proizvela su više od 400 "mrtvih zona" oceana (više od 245 000 km2 mrtvila)
  • godišnje se iscrpljuje oko 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih resursa planete Zemlje - što je gotovo 100% povećanje od 1980
  • vrijednost proizvodnje poljoprivrednih usjeva povećala se za oko 300% od 1970.
  • sječa drveća porasla je za 45% - u 2019. uništena je površina od 120 000 četvornih kilometara svjetskih šuma (sječa i razorni požari!!)
  • degradacija zemljišta smanjila je produktivnost globalne kopnene površine za 23%
  • godišnji prinos globalnih usjeva (oko 577 milijardi dolara vrijednosti) ugroženi su gubitkom oprašivača (prvenstveno pčela)
  • 100-300 milijuna ljudi izloženo je povećanoj opasnosti od poplava i uragana zbog gubitka obalnih staništa i zaštite.

"Uništavamo same temelje naših gospodarstava, životnih prihoda, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta." predsjedavajući IPBES-a, Sir Robert Watson

  • od oko 8,7 milijuna procijenjenog broja životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, čak je više od milijun vrsta suočeno s prijetnjom izumiranja, mnoge vrste već za nekoliko desetljeća;
  • 5,9 milijuna kopnenih vrsta više nema dovoljno staništa za dugoročno preživljavanje;
  • 40% vrsta vodozemaca suočeno je s izumiranjem;
  • više od 85% močvarnih područja izgubljeno je u periodu od 1700. do 2000. godine - močvare su među najproduktivnijim ekosustavima na svijetu; kritično važan dio našeg prirodnog okoliša jer štite i poboljšavaju kvalitetu vode, osiguravaju stanište za brojne vrste biljaka i životinja, smanjuju opasnost od poplava i održavaju površinski protok vode tijekom sušnih razdoblja. Močvare su vitalna veza između kopna i vode.

Je li prekasno, može li se išta učiniti da se proces samouništenja zaustavi? Izvješće kaže jedino ukoliko odmah i na svim razinama, od lokalne do globalne, započnemo s temeljitim, transformativnim promjenama koje obuhvaćaju ekonomske, socijalne, političke i tehnološke čimbenike, uključujući stare paradigme, ciljeve i vrijednosti:

  • ukupna reorganizacija na razini cijelog sustava rada i bivanja
  • prioritizacija biološke raznolikosti u svim ključnim sektorskim planovima
  • aktivno sudjelovanje lokalnih zajednica i autohtonih naroda u upravljanju
  • integrirano upravljanje - holistički, višestruko funkcionalni pristup upravljanju koji uzima u obzir povezanost između okoliša, ljudi i gospodarstva
  • međusektorski pristup - aktivna i ravnopravna uključenost svih aktera koji sudjeluju u procesima očuvanja biološke raznolikosti te proizvodnji hrane i energije, izgradnji infrastrukture i upravljanju slatkom vodom i obalom
  • integriranje različitih sustava vrijednosti i različitih interesa i svjetonazora u politike i aktivnosti
  • reforma i razvoj struktura poticaja - metoda i načina poticanja ili obeshrabrivanja određenih praksi, ponašanja, politika, akcija ili izbora
  • radikalna promjena starih paradigmi, ciljeva kao i sustava vjerovanja i vrijednosti. Po našem iskustvu, najvažnija i najteža promjena!
Mi na ovom procesu transformativnih promjena službeno radimo od 4.4.2014., i možemo potvrditi samo jedno - to je izuzetno težak proces, no on nema alternativu, on se mora započeti i na njemu se mora odlučno ustrajati.
Samo kroz radikalne i transformativne promjene možemo stvoriti i održati uvjete ne samo za zaštitu prirode i obnovu ekosustava, već i za održivi, uključiv i pravedan gospodarski rast i razvoj!
Ovo je prvo masovno izumiranje koje uključuje i ljudska bića, prethodnih pet dogodilo se davno prije pojave ljudi!!

Pomozi očuvati

Svi možemo učiniti naš dio za prirodu - gotovo bez ikakvog napora!

Evo nekoliko izuzetno jednostavnih mjera zaštite koje možemo odmah početi primjenjivati:

1. PLANIRAJ I PRIPREMI - kad god ti to dopuštaju životne okolnosti dogovori svoje putovanje u područja zaštićene prirode izbjegavajući špicu sezone, pomogni u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš koje je tada na jako visokoj razini.
2. SMANJI UPOTREBU AUTOMOBILA - parkiraj svoj automobil po dolasku i odaberi ekološke oblike kretanja za svoje dnevne izlete u destinaciji, kao što su hodanje i biciklizam. Aktivno putovanje i aktivan odmor u destinaciji ključ su u borbi protiv zagađenja zraka i buke, a istovremeno imaju i brojne zdravstvene prednosti.
3. OSTANI NA STAZI - kreći se po trajnim površinama, kao što su utvrđene i uhodane staze. Izbjegavaj prečace! To je jako važno kako bi izbjegli gaženje i uništavanje vegetacije.
4. SMANJI KOLIČINU AMBALAŽE - prije putovanja odvoji sav višak ambalaže ili kupuj proizvode u biorazgradivoj ambalaži. Pomozi nam smanjiti ogromno nagomilavanje smeća i otpada u nacionalnim parkovima i lokalnim zajednicama.
5. OGRANIČI KOLIČINU PLASTIKE - izbjegavaj upotrebu plastičnih materijala što je više moguće, koristi boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu, recikliraj ono što koristiš i nikako ne bacaj plastiku u prirodu jer uzrokuje velika zagađenja i predstavlja veliku opasnost za ljude i prirodu. Može se kad se hoće: Od 2021. zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu u EU!
6. NE BACAJ SMEĆE U PRIRODU - nikad ne bacaj smeće i otpad na tlo, odšeći do najbližih spremnika i sve propisno sortiraj ili ponesi sa sobom ako spremnika nema.
7. ŠTEDI ENERGIJU I VODU - isključi i iskopčaj aparate, svjetla i prekidače kada napuštaš sobu ili apartman, izaberi kraće tuširanje umjesto kupki, objesi ručnike da se osuše (rađe nego da se peru svaki dan!), zatvori pipu dok pereš zube i sl. Sve češća i duža sušna razdoblja te povećana potrošnja vode zbog turizma vrše ogroman pritisak na lokalne vodne resurse i uzrokuju nestašice te veliku patnju za ljude i divlji svijet. Privatni bazeni znatno povećavaju potrošnju svježe vode i predstavljaju veliku opasnost za lokalno stanovništvo i osjetljiv krški ekosustav!!
8. SKUPLJAJ SAMO USPOMENE - biljke, životinje, stijene i artefakti su zaštićeni i treba ih ostaviti i ostalima za upoznavanje.
9. POŠTUJ DIVLJI SVIJET - promatraj divlje životinje iz sigurne i pristojne udaljenosti, ne uznemiravaj ih i ne hrani.
10. SLIJEDI PRAVILA I SMJERNICE - prati upute o tome koje aktivnosti smiješ realizirati na područjima zaštićene prirode.
11. ISTRAŽI I PODRŽI LOKALNO - primijeni ove ekološke mjere i na područja izvan granica nacionalnih parkova, poštuj lokalnu kulturu, gospodarstvo i okoliš bez obzira na kojem se kraju svijeta nalaziš. Istraži brojne i jednako lijepe opcije u okruženju, od prirodnih ljepota do zanimljivih i šarolikih doživljaja. Uživaj u lokalnim proizvodima, uslugama i restoranima sa svježim, sezonskim namirnicama - time doprinosiš opstanku i razvoju ruralnih zajednica i lokalnog gospodarstva.

Podržite lokalnu tradicijsku kulturu!

I još jedna važna ekološka mjera!

Očuvajmo prirodne zvukove u nacionalnim parkovima!

Prirodno zvukovlje mnogih nacionalnih parkova sve je više pod utjecajem neprirodnih zvukova - očuvanjem prirodnih zvukova pomažemo u očuvanju divljine i poboljšanju ukupnog turističkog doživljaja. Hvala vam!

Pažnja! Zbog sve veće ugroze zaštićene prirode, brojni parkovi svijeta poduzimaju različite mjere zaštite, među kojima su i mjere limitiranja broja posjetitelja (kao sada kod nas). Zato je preporučljivo prije kretanja na put saznati sve bitne informacije i isplanirati svoj odmor kako biste opušteno uživali u prirodi.

Više o online rezervaciji ulaznica za naša Plitvička jezera pod Važni Savjeti, Korisne informacije HR!

Eko & odgovorno

Učinimo zajedno da turizam doprinese i lokalnom regenerativnom razvoju i zaštiti okoliša. Prigrlimo ekoturizam u originalnom značenju - kao regenerativan sustav s nužnom ravnotežom između socijalnih, ekonomskih i ekoloških elemenata.

Naša odgovornost kao domaćina je da osvijestimo važnosti alternativnog turizma i dobro osmišljenih razvojnih planova koji usmjeravaju turistički prihod u dugoročan, održiv i zeleni razvoj, iskazuju pojačanu osjetljivost za lokalne socijalne i gospodarske potrebe te podupiru aktivnu uključenost lokalnog stanovništva.

 Uloga turista je jako važna - putovanje ne mora biti ekološki destruktivno!

Štoviše, naša je ljudska obveza da svojim aktivnostima ne ugrozimo prirodno okružje o kojem ovise životi lokalnog stanovništva. Svi imamo moć pozitivnog utjecaja na zajednicu domaćina i okoliš već samim odabirom turističkih usluga i proizvoda te slijedeći ranije navedene mjere zaštite, jednako kao što imamo priliku ekološki osvijestiti i naše domaćine ukoliko je to potrebno.

Inicijative za održiv rast su danas nužnost, a mi se radujemo svakoj novoj zelenoj inicijativi građana u našoj destinaciji, poput: 

  • prikupljanja kišnice, raznih programa recikliranja i kompostiranja, organske poljoprivrede, energetski učinkovite rasvjete, vodokotlića i tuševa s malim protokom vode, solarne energije, mikro vjetroturbina za kuće, i drugim održivim inicijativama.

Zaokružimo našu poruku

Zaokružimo ju mudrostima naših predaka koje se od 4. 7. 2018. nalaze u novom, pravno obvezujućem EU paketu kružnog gospodarstva (CEP) za sve države članice. Čini se da smo konačno naučili (jesmo li?) da razvoj ima cijenu koju ne možemo platiti. Bezumno iscrpljivanje prirodnih resursa i očekivana reakcija prirode na isto, naveli su nas da ponovo razmotrimo našu definiciju razvoja, poslovanja, kao i životnog stila. Kakva li je samo ironija života da se sada vraćamo na ekonomski model čiji je razvojni ciklus započeo davnih dana.

Neobično, ali istinito, no kada se radi o tome da svoje životne navike učinimo održivim čak bi nam i naše (pra) bake i djedovi (poglavito oni u ruralnim zajednicama) mogli dati savjet-dva o tome kako živjeti "kružno", kao recimo:
  • uzgajaj vlastitu hranu ili kupuj od lokalnih proizvođača
  • jedi sezonsku hranu i kiseli lokalno uzgojenu hranu za zimu
  • troši racionalno, ne bacaj hranu u smeće
  • skupljaj i koristi kišnicu kako bi smanjio pritisak na vodne resurse i zaštito ih
  • dijeli svoje znanje, alate ili poljoprivrednu opremu sa zajednicom u kojoj živiš
  • recikliraj - sve ima sekundarnu upotrebu, ništa s uporabnim potencijalom se ne baca
  • osloni se na tradicionalne načine prijevoza - hodaj, vozi bicikl ili koristi javni prijevoz
  • koristi kompostirano gnojivo od stoke ili ostataka hrane i biljaka umjesto agrokemikalija
  • kupuj manje - stvari se mogu popraviti, a darovi se mogu izraditi doma
  • izradi svoje proizvode za njegu ili čišćenje koristeći: maslinovo ulje (kastiljanski sapun), eterična ulja, limun, sodu bikarbonu, ocat
  • i ostali korisni savjeti.
Sačuvaj i unaprijedi sve prakse koje su dobre i korisne, a zamijeni i promijeni sve one koje su se pokazale štetne ili loše za čovjeka i prirodu. To bi trebalo biti, a i je, tako jednostavno. Zdrav evolucijski slijed. 

Bilo doma ili tijekom putovanja i odmaranja, odbacimo paradigmu destruktivnog linearnog modela: iscrpi - upotrijebi - odbaci i prihvatimo odgovoran kružni model: smanji (količinu otpada), ponovo upotrijebi (produlji upotrebu), recikliraj otpad, povećaj vrijednost resursa u upotrebi i surađuj na stvaranju zajedničkih vrijednosti.

Zajedno možemo napraviti razliku, hvala za iskazanu brigu i sudjelovanje!

Pogledajmo na kraju što je ekoturizam po definiciji:

  • "Ekološki odgovorno putovanje i obilazak relativno neuznemirenih prirodnih područja kako bi se uživalo i cijenilo prirodu (i popratne kulturne značajke, prošle i sadašnje), putovanje koje ima mali utjecaj na okoliš, promiče očuvanje i osigurava korisnu i aktivnu društveno-ekonomsku uključenost lokalnog stanovništva." (Međunarodni savez za očuvanje prirode, IUCN)
  • "Odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš, podupire dobrobit lokalnog stanovništva i uključuje tumačenje i obrazovanje."(Međunarodno društvo za ekoturizam, TIES).

Podržite domaće!

 A sada, dragi eko i aktivni turisti, srdačno vas pozivamo da dođete i u pravom duhu ekoturizma bolje upoznate naša 2Parka i naše lokalne zajednice; uživajte u kvalitetnim lokalnim proizvodima i brojnim zanimljivim aktivnostima diljem naše destinacije na način koji je podjednako koristan za vas i za zajednice domaćina.

Otkrijte nas na eko prijateljski način i zajedno s nama poduprite očuvanje prirode i dobrobit lokalnog stanovništva!

Dobrodošli u GWT2P destinaciju!
 Eko i Aktivno Istraživanje!

Širimo Pozitivne Vibracije

Povezani sadržaji i doživljaji

Nadahni, osnaži, motiviraj...

Copyright © 2014-2021 GWT2P. Sva prava pridržana.
Nova svijest - Nova vizija