Termalno lječilište Gata

Termo-mineralna voda izvora Gata po svojoj je kvaliteti svrstana među najcjenjenije izvore ljekovite vode u Bosni i Hercegovini, a krasi ju duga i bogata tradicija korištenja.

Bogatstvo izvora

Bosnu i Hercegovinu krase brojni termo-mineralni izvori koji se pojavljuju u dvije zemljopisne regije zemlje: sjevernoj, kojoj pripada i Gata, i središnjoj Bosni i Hercegovini. Većina tih izvora nalazi se na području središnjih i unutarnjih Dinarida i vezane su uz rasjede-pukotine u zemljinoj kori koji su nastali kao posljedica tektonskih aktivnosti. Temperatura termo-mineralne vode Gate je 36°C i spada u kategoriju homeotermalnih voda koje imaju temperaturu približnu temperaturi ljudskog tijela u rasponu od 34-38 °C. (Spahić i Temimovic, 2014., str. 59. - 60.).

Za takvo obilje izvora koja krase Bosnu i Hercegovina, kao i susjednu Republiku Hrvatsku, zaslužne su propusne stijene njihovog podzemlja i to primarno trijaski dolomiti u kojima se voda, najčešće kišnica ili podzemne vode, nakuplja i po njima lako spušta dublje u podzemlje. Voda se u utrobi naše planete obogaćuje mineralima i zagrijava uz pomoć vrućih stijena te vraća nazad prema površini kroz pukotine i rasjede Zemljine kore zahvaljujući podzemnom pritisku (Lončar, 2006.).

Uvijek je korisno podsjetiti se koliko je nevjerojatna planeta na kojoj živimo i koliko bogatstvo resursa nudi svojim jednako posebnim i nevjerojatnim stanovnicima - na nama je samo da s tim resursima upravljamo s pažnjom i ljubavlju!

Ljekovita svojstva 

U ljekovitost termo-mineralne vode izvora Gata davnih su se dana uvjerili stanovnici ovih područja, a njezinu veliku kvalitetu i izrazitu ljekovitost potvrdila su i suvremena znanstvena istraživanja. Noviji podaci dobiveni od istraživača prof.dr.med.sci Ratomira Tišme (ZU Ljučilište Gata, 2016.) potvrđuju visoku kvalitetu i ljekovitu snagu termo-mineralne vode koja je:

- bogata elektrolitima, solima koje se otapanjem u tekućini pretvaraju u ione, i to pozitivne katione od kojih su u Gati bogato prisutni kalcij, natrij i magnezij te u nešto manjoj mjeri kalij, a od negativnih aniona značajno su prisutni sulfati, hidrogenkarbonati te klor.

Elektroliti, te električki nabijene čestice su esencijalne za sve biološke sustave i održavanje svih viših oblika života. Njihova funkcija je provođenje i pravilna izmjena električnih signala izvan i unutar stanica.

- Gata obiluje oligoelementima ili mikroelementima koji su zastupljeni u širokom spektru što je rijetka pojava kod termomineralnih voda, tako se naprimjer kod Gate ističe prisutnost litijuma, arsena, bakra i kobalta iz skupine važnih esencijalnih metala. Od ostalih mikroelemenata ističe se i prisutnost esencijalnih minerala (mikrominerala) i to cinka, stroncija, barija, mangana, molibdena, cezija i selena.

Mineralne tvari i oligoelementi su od presudne važnosti za normalno i zdravo funkcioniranje organizma. Brojne se složene kemijske reakcije u organizmu ne mogu odigrati bez istovremenog sudjelovanja minerala i oligoelemenata.

- termomineralna voda Gate je blago radioaktivna. Uran, radij i radon su prisutni u nižim vrijednostima, a sva tri pripadaju skupini od približno 60 prirodnih radionuklida koji se nalaze u okolišu, u tlu, zraku i vodi.

Ove male ali važne vrijednosti radona te radija i urana pokazale su se kao vrlo važne i uspješne u liječenju upalnih reumatskih bolesti te posttraumatskih stanja (stanja nakon konzervativno ili operativno tretiranih prijeloma, nakon uganuća ili iščašenja).

Povijest korištenja ljekovitih voda Bosne i Hercegovine je vrlo duga, a arheološki tragovi vode sve do Rimskog doba!

Rimske kupke

Kupke su dobrim dijelom svoje rane faze razvoja bile rezultat sušte potrebe za održavanjem higijene, u antičkoj Grčkoj su bile javne, kao i u Rimsko doba gdje se uz privatne kupke razvijaju i javne jer si je malotko tada mogao osigurati kupaonicu u skromnom domu. Sama povijest kupelji je jako duga i pronalazi se u različitim kulturama, a Rimljani su svoju inspiraciju dobili od drevne Grčke koja je javna kupališta imala široko rasprostranjena po svojim gradovima. Rimljani su ideju samo dalje razradili i od početnih “neuglednih sklopova različitih struktura”, negdje s 1. stoljećem nove ere započeli s gradnjom građevinski osmišljenih i često u većim gradovima monumentalnih građevina u koje su počeli ugrađivati sustave podnog grijanja uz pomoć peći na drva, ideja koju su također preuzeli od Grka i dalje razradili. Rimske kupke, posebno one u većim centrima i gradovima, uključivale su više prostorija s različitim temperaturama, bazene s hladnom vodom i mjesta za druženje, masaže i određene zdravstvene tretmane te opuštanje i čitanje. Otvarale su se obično oko ručka i ostajale otvorene za sve građane do sumraka, i za bogate i za siromašne (Cartwright, 2013.).

Za početak izgradnje tako velikih kupki u koje je moglo stati i po par stotina pa i tisuća ljudi, zaslužna je pojava rimskog sustava akvadukta kao prvog sustava distribucije svježe vode do naseljenih središta (Gianfaldoni, S. i drugi, 2017., str.566.-567.).

Rimska vojska je u novoosvojenim kolonijama gradila kupke na izvorima termalnih i mineralnih voda gdje su otklanjali najčešće reumatske i urogenitalne tegobe kao i one vezane uz posljedice prekomjernog uživanja u jelu i piću, a s njom se formirao i novi rekreativni i društveni centar u rimskoj zajednici (Tubergen i Linden, 2002. str. 273.).

Možemo sa sigurnošću pretpostaviti da su i Rimljani znali cijeniti ljekovitost termalne vode Gata jer arheološki tragovi pronađeni na više termalnih izvora u Bosni i Hercegovini dokazuju da su izvori bili intenzivno korišteni, bogata nalazišta Vrućica ili Ilidža naprimjer (Operta, Hyseni 2013., str.25.).

Kupke su imale posebno mjesto u rimskoj kulturi i društvenom životu, a povijesni podaci potvrđuju da od njih nisu odustajali niti tijekom svojih osvajanja i koloniziranja kad su svoje običaje korištenje kupki miješali s lokalnim tradicijama i običajima. Padom Zapadnog Rimskog Carstva s radom prestaju za održavanje skupe rimske terme. U istočnom dijelu Carstvu, Bizantskom Carstvu, koje je opstalo još gotovo 1000 godina, terme su bile manje prisutne i tražene, no ipak su u većim središtima preživjele iako u puno skromnijem obliku (McDonald, 2021.).

Primjer ozidane rimske kupke

Turski hamami

Turski nomadi ostvaruju svoj prvi kontakt s rimskim kupkama tijekom 11. stoljeća u Anatoliji koju su naselili nakon migracije s područja središnje Azije, no i kao nomadi su njegovali obred kupanja u svojim šatorima. Taj svoj tradicionalni običaj su uskladili s “dekretom o higijeni” koji propisuje islamska vjera koju su usvojili oko 1000. godine n.e. (Namal, 2017.).

Turska kupelj, hamam, uglavnom se kasnije razvila na temeljima rimskih kupki, a bile su prilagođene potrebama ritualnog pročišćenje po islamu, kombinirajući elemente rimske kupke s azijsko - turskim tradicijama parnih kupki, ritualnog pročišćenja i poštovanja vode.

Slično kao i njihovi predhodnici Rimljani i Turci su tijekom osmanskog perioda podigli brojne hamame na osvojenim teritorijima i iako ima dosta dodirnih točaka između tradicija rimskih kupki i turskih hamama, ponajviše njihove javno-zdravstvene uloge, ipak postoje i zanimljive razlike.

Hamami su naime tijekom osmanskog perioda građeni iz primarno dva razloga, jedan je bio humanitaran jer se zarada od naplaćivanja usluga koristila u humanitarne svrhe, a drugi su bili vjerske prirode jer su hamami građeni uz džamije u svrhu obavljanja tradicionalnog rituala čišćenja prije vjerskih službi. Sistem grijanja u hamamima preuzet je od Rimljana, kao i raspored prostorija: ulazne prostorije gdje se presvlačilo i pripremalo za kupanje Apodyterium ili Soyunmalık koje su u hamamu imale i fontanu na sredini sobe i izdvojeni dio s malim kaminom za pripremu i posluživanje čaja ili kave, do prijelazne, tople kupaonica Tepidarium ili Ilıklık te najtoplije, vruće kupaonice Caldarium ili Sıcaklık. Taj vrući dio hamama, Sıcaklık, je na sredini imao uzdignutu “poligonalnu mramornu platformu” (nazivala se i pupak - göbek taşı) visine oko 40 cm na kojoj se ležalo, opuštalo ili uživalo u masaži ili pilingu tijela. Na rubnim dijelovima vruće sobe nalazile su se i izdvojene ćelije (halvet) za one željne privatnosti pri kupanju te mramorni umivaonici i zdjele gdje su se kupači osvježavali polijevanjem vode po cijelom tijelu. Ovu vruću prostoriju krasila je i jedna autentična karakteristika turskih hamama, a to je kupola s puno malih otvora za svjetlo, slično kao i kupole na džamijama (Saglam, 2013., str. 12.-16.).

Hamam je bio i kupka i društveni centar - i to ne samo za muškarce. Žene i muškarci koristili su hamam u različitim vremenima ili je kompleks hamama imao odvojene odaje za žene i muškarce. U različitim prigodama ovo su bila mjesta plesa i hrane, osobito u ženskim odajama, kao i mjesta za razne svečanosti, opuštanja i uređenja prije vjenčanja, velikih blagdana, proslave rođenja ili tretmani ljepote. Pokrivanje tijela između pupka i koljena je bilo obvezno. Ženski i muški dio hamama je imao svoje poslužitelje koji su brinuli o kupačima osiguravajući im masaže, pilinge tijela i ostale usluge, a svi kupači su nosili i neobično povišene drvene natikače koje su osiguravale da tijelo ne dotiče nečistu vodu na podu hamama (Namal, 2017.).

Danas možemo uživati u turskim ili parnim saunama koje se nalaze u gotovo svim modernim spa centrima. S temperaturom zraka između 40 i 50°C i vlažnošću koja se diže na 80 to 100% ova kupelj djeluje blagotvorno na brojne tjelesne funkcije i imunitet. Proces ide u fazama, započinje opuštanjem u sobi za pripremu nakon čega slijedi 15-tak minuta uživanja u parnoj kupelji, a proces završava tuširanjem u hladnoj tekućoj vodi i opuštanjem u rashlađenoj sobi.

Ova nevjerojatna hidroterapija ima čudesan učinak na fizičko i mentalno stanje kupača-saunaša.

Primjer starog hamama

Ljekovita svojstva termo-mineralnih voda cijenila su se oduvijek pa je lako za pretpostaviti da je vrijednost Gate bila prepoznata i za vrijeme dok je izvor bio dio Osmanskog carstva. Padom Carstva gase se i brojni hamami, no impresivni primjerci turskih hamama i danas se mogu vidjeti sjevernije od nas, recimo kupalište Király, najstarije termalno kupalište u Budimpešti koje je izgrađeno za vrijeme vladavine Osmanlija i sve do danas se ističe po jako lijepom turskom dizajnu.

Prvi objekti u Gati

Sam početak organiziranog upravljanja i korištenja ljekovitih izvora u Bosni i Hercegovini započinje 1895. kad su izgrađeni i prvi smještajni i lječilišni objekti (Operta, Hyseni 2013., str. 25.). Stotinjak godina kasnije, 1990. godine, izgrađena je moderna građevina kod izvora Gata koja do danas služi kao javnozdravstvena ustanova široko priznata zbog svoje izvrsnosti u balneo-fizikalnim i rehabilitacijskim tretmanima kao jedina na ovom području s potrebnom tehnologijom i stručnim kadrom.

Kombinacija ljekovitosti termalne vode i kvalitete stručnih terapija do sada se pokazala visoko uspješna u liječenju:

  • reumatizma 
  • neuroloških i neuromuskularnih bolesti
  • bolesti i ozljeda ekstremiteta
  • kožnih bolesti
  • bolesti probavnog sustava
  • ginekoloških bolesti. 

Izvor i javno lječilište nalaze se u sjevernoj Bosni, 18 km sjeverozapadno od grada Bihaća. Iako je još uvijek primarno javna zdravstvena ustanova posvećena liječenju domaćih pacijenata, Gata prihvaća i rezervacije za pacijente koji dolaze u vlastitom aranžmanu i posjeduju orignalnu preporuku interniste.

U budućnosti, nadamo se što skorijoj, Lječilište Gata planira osim zdravstvenih pružati i usluge iz medicinskog te wellness i spa programa.

Za sve potrebne informacije iskoristite niže kontakte:
ZU Lječilište Gata
Ilidžanska bb Gata, Bihac, BiH 
E-pošta: ljecilistegata@hotmail.com
Rezervacije: +387(0)37 328-156 (od 7:00 do 19:00 svakim radnim danom, vikendom od 7:00 do 14:00)

Budući turističko-rehabilitacijski centar Gata

Gata sukladno mogućnostima radi na unapređenju svojih kapaciteta i infrastrukture kako bi boravak klijenata bio što ugodniji i kvalitetniji s vjerom u budućnost i suradnju s odgovornim investitorima u definiranju kompleksnih turističkih proizvoda koji se oslanjaju na ekološko i održivo korištenje prirodnih resursa, u ovom slučaju Termi Gata kao budućeg turističko-rehabilitacijskog centra.

U planu su: izgradnja turističkih sadržaja i kapaciteta u funkciji razvoja banjskog turizma te izgradnja hotelskih kapaciteta, bazena i ostalih osnovnih i pratećih banjskih i sportsko - rekreativnih sadržaja.

Ovaj povijesni lječilišni centar danas je dio regionalne GWT2P turističke destinacije koju predvode dva prirodna bisera i nacionalna parka, Plitvička jezera i Una!

Budućnost koju drevna Gata zaslužuje!Budućnost koju Gata zaslužuje!
Istražite Lokalno predstavlja vam samo dio naše prirodne i kulturne baštine, za puniji pregled materijalne i nematerijalne baštine pogledajte našu interaktivnu kartu pod Doživljaji i Mjesečni kalendar doživljaja s mnoštvom prijedloga za vaš itinerer.

Popis izvora

1. Cartwright, M. (2013., 2. svibnja). Roman Baths. World History Encyclopedia. ˂https://www.worldhistory.org/Roman_Baths/˃
2. Gianfaldoni, S., Tchernev, G., Wollina, U., Roccia, M. G., Fioranelli, M., Gianfaldoni, R., & Lotti, T. (2017). History of the Baths and Thermal Medicine. Open Access Macedonian Journal of Medical Sciences5(4), 566–568. ˂https://doi.org/10.3889/oamjms.2017.126˃
3. Lončar J. (3. listopada 2006.). Iskorištavanje geotermalne i mineralne vode u Hrvatskoj. Geografija.hr., Hrvatsko geografsko društvo i Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ˂https://geografija.hr/iskoristavanje-geotermalne-i-mineralne-vode-u-hrvatskoj/˃
4. McDonald E., (6. veljače 2021.). Roman Baths: An Integral Part of Life in the Ancient Empire. The Collector. ˂https://www.thecollector.com/roman-baths/˃
5. Namal A., (2017.). Turkish Baths In History And Their Place In Daily Life [PowerPoint prezentacija]. Znanstveni skup Tradicije i izgledi za razvoj lječilišne kulture u Iwonicz Zdróju u europskom kontekstu Iwonicz Zdrój, 29.-30. lipnja 2017. ˂https://www.academia.edu/43099291˃
6. Operta, M.¹, Hyseni, S.² (2013., 22 veljače). Thermal mineral waters in Bosnia and Herzegovina as well as the potential for tourism development. University of Sarajevo, Faculty of Science, Department of Geography¹; University of Prishtina, Faculty of Geosciences & Technology, Mitrovice, Kosovo². International Journal of Water Research 2013; 1(1): 25-09 (str. 25.). ˂https://www.researchgate.net/publication/288841229˃
7. Saglam, Hasan S. (2013.). The Decline of Hammams: Conservation Strategies for the Turkish Baths. [Master's Thesis, The University of Sheffield, School of Architecture, Conservation and Regeneration]. Academia.edu. ˂https://www.academia.edu/33587807˃
8. Spahić, M., Temimovic, E. (2014.). Thermomineral Waters Of Bosnia And Herzegovina as a Function Of Balneological Tourism. [Izvorni znanstveni rad, pdf izvadak, University of Sarajevo, Faculty of Science, Department of geography, Zmaja od Bosne 33-35, Sarajevo, Bosnia i Herzegovina (2014., 2, str. 55.-64.)]. ˂https://geoubih.ba/publications/Acta2/Article-M.Spahic,E.Temimovic.pdf˃
9. Tubergen, A., Linden, S. (2002). A brief history of spa therapy. ResearchGate. Ann Rheum Dis 2002; 61:273–275. DOI:10.1136/ard.61.3.273. ˂https://www.researchgate.net/publication/11530898_A_brief_history_of_spa_therapy˃
10. ZU Lječilište Gata [@ZU Lječilište Gata­_fb] (2016., 5. rujna). Da li znate sastav vode Lječilišta Gata? U termimineralnoj vodi Banje Gata ima najviše prisutnih katjona natrijuma [objava]. Facebook. ˂https://www.facebook.com/profile.php?id=100063858900824˃

"Ako nije dobro za sve ljude, onda uopće nije dobro!" Ubuntu mudrost

Povezani sadržaji i doživljaji

Nadahni, osnaži, motiviraj...

Copyright © 2014-2024 GWT2P. Sva prava pridržana.
Nova svijest - Nova vizija