Vojna baza Željava

Nekad najveći podzemni aerodrom i vojna baza u bivšoj Jugoslaviji i jedan od najvećih vojnih aerodroma u Europi, u 21. stoljeću dio je velike GWT2P turističke destinacije. Napuštena vojna baza i podzemni aerodrom Željava, kodnog imena „Objekt 505“ ili  „Klek“ ima priliku postati snažan motor lokalnog i regionalnog održivog razvoja.

Planinski masiv Lička Plješivica - prirodni dragulj visoko vrijedan čuvanja 

Masiv Ličke Plješivice skriva napuštenu bazu

Danas je Željava, smještena u "utrobi" ove velebne planine Lička Plješivica, pozicionirana u centar GreenWay Tour 2Parks destinacije, na granici između dvije prijateljske države. Podzemni dio, pista 4 i dijelovi pista 1 i 3 pripadaju Republici Hrvatskoj (administrativno Općini Plitvička jezera), dok se piste 2 i 5 nalaze na državnom području Federacije Bosne i Hercegovine (administrativno Gradu Bihaću).

Obje lokalne zajednice i naša 2Parka sada su četiri temeljna partnera na razvojnom i turističko-ekološkom projektu -
GreenWay Tour 2Parks. 

U ovom trenutku prostor aerodroma nije otvoren za javnost, u državnom je vlasništvu i stavljen na listu 100 objekata koje Republika Hrvatska želi ponuditi tržištu. Uzevši u obzir koliko su stanovnici lokalnih zajednica žrtvovali za ovaj aerodrom: prilikom izgradnje potpuno ispražnjena i uništena sela Veliki i Mali Baljevac, a tijekom zadnjeg i posljednjeg ratnog sukoba zona iz koje se nesmiljeno napadao opkoljeni grad Bihać i okolica, jedino ispravno rješenje bilo bi da upravo lokalne zajednice u okruženju baze i njihovi građani imaju najveću korist od ovog vrijednog objekta. O tome što se do sada poduzelo možete pročitati malo niže u tekstu.

Željava - prijedlozi aktivnosti

U periodu dok je aerodrom, zbog vaše sigurnosti, zatvoren za javnost skrećemo vam pozornost na obližnja sela Željava i Ličko Petrovo Selo u Republici Hrvatskoj i naselja Izačić i Vikići u Bosni i Hercegovini u kojima se nalaze:

  • Udruženje "Tara" Ličko Petrovo Selo  koje vodi gospođa Sonja Leka. Gospođa Leka svim se snagama zalaže za očuvanje tradicijske kulture, poglavito rukotvorstva ovog kraja. Od suvenira do radionica, s gospođom Sonjom možete sve dogovoriti i tako pružiti veliku podršku "čuvaricama" tradicijske baštine. Tako je i jedan od najatraktivnijih proizvoda koje nudi Tara - muško vuneno doljnje rublje - privuklo pažnju i Japanske televizije.
  •  "Spomen soba Izačić"  koju vodi bivši djelatnik vojnog aerodroma gospodin Osman Sulić. Gospodin Sulić izuzetno je susretljiv i raspolaže s puno zanimljivih podataka o aerodromu, a kao vodič vas može povesti na hodačku ili biciklističku turu po dostupnim i sigurnim javnim stazama u okolici aerodroma.
  • U selu Željava, tik do napuštene vojne baze nalazi se obitelj Crnković, gospodin Slavko Crnković vrstan je znalac područja oko aerodroma i uz najavu može vam biti i jako dobar vodič. U pripremi su i kočije i promatranje divljih životinja s lovačkih čeka. (Kontakti: +385 99 452 7526; e-mail: zoranccc@gmail.com )

Sve ostale kontakte i lokacije pronađite pod Doživljaji na našoj interaktivnoj karti, pod pripadajućom kategorijom Kalendaru događanja i aktivnosti gdje možete naći i prijedlog za posjetu s kontaktima.

Samir Aličić - vožnje kočijom Izačić
Osim spomen sobe u Izačiću i Vikićima možete doživjeti:

  • minijaturnu tradicijsku kuću;
  • vožnje kočijom;
  • vrhunske domaće gastronomske specijalitete i proizvode;
  • te folklorne plesove KUD-a "Vikići". 

U ranu jesen u neposrednoj blizini baze održava se:

  • tradicionalno regionalno natjecanje radnih konja, poznata "Štraparijada u Izačiću"  koju organizira gospodin Samir Aličić, isti onaj koji će vas po želji provozati okolicom u kočiji. Taj događaj, obično u drugoj polovici 9. mjeseca, uvijek se oglašava i u našem Kalendaru događanja i aktivnosti.

Građani ovih naselja i okolice vrlo su susretljivi i međusobno povezani, što je prekrasna karakteristika cijelog regionalnog područja i svi će vas rado uputiti na dodatne sadržaje u naselju i okolici.

Ukratko o vrlo zanimljivoj povijesti Željave

Izgradnja aerodroma Željava počela je 1968. i trajala je 12 godina. Glavni konstruktor je bio gospodin Dragoslav Sobotka. 
Zadatak projektiranja vojne baze predviđao je smještaj dvije do tri pojačane eskadrile lovačkih zrakoplova (tada najsuvremenijih aviona MiG-21) s pratećim prostorima, kontrolom letenja, meteorološkom postajom i dodatnim objektima koji bi služili za smještaj lovačko-zrakoplovne pukovnije s tri do pet eskadrila.
Svojedobno je procijenjena vrijednost objekta na 8 mlrd. dolara i bila je najskuplja 
vojna investicija u ondašnjoj državi.

Položaj vojne baze 
Položaj podzemne vojne baze izabran je nakon detaljnih istraživanja pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom položaju. Kao i kod svih vojnih objekata osnovni je zahtjev bio da se nalazi na geostrateškoj osnovici: dovoljno u dubini državnog teritorija i  istovremeno ravnomjerno udaljen od svih važnijih strateških objekata i ciljeva. To je omogućavala morfološka slika i položaj impresivne planine Plješivice koja obiluje uvalama i grebenima. Konfiguracija terena je predstavljala idealnu prirodnu prepreku iznenadnom napadu. Sam položaj planine omogućavao je taktičko iznenađenje jer su avioni sigurno i neprimijećeno polijetali iz radarske sjene planine.

Lička Plješivica - veličanstveni bedem

Na radovima je u najvećoj tajnosti učestvovao veliki broj izvođača, a za potrebe baze u potpunosti su iseljena hrvatska sela Veliki i Mali Baljevac. I danas se groblje Baljevac nalazi između ulaza 3 i 4 u podzemni objekt vojne baze. 

Vanjski dio objekta – aerodrom, sastojao se od pet pista (dvije poletno-sletne i tri poletne) i vojarne u blizini sela Ličko Petrovo Selo, koje je ujedno bilo i logistička baza aerodroma.
U bazi je bio smješten 117. Lovačko-Avijacijski Puk. Gotovo svi članovi baze stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je cijeli gradski kvart Harmani izgrađen za potrebe aerodroma. 
Na služenje u Željavu dolazili su samo najbolji piloti jer je bio jedan od dva aerodroma dežurnog tipa u bivšoj Jugoslaviji  s 24-satnim radom.

Impresivne osobine vojne baze:

  • tri galerije za smještaj 58 aviona međusobno povezane u obliku slova M;
  • galerije svodastog oblika dužine 350, 400 i 500 metara, širine u bazi oko 20 metara i visine 8 metara;
  • na križanjima galerija visina od 12 metara;
  • ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je oko 3500 metara;
  • profil galerija i ulazi izgrađeni su prema dimenzijama aviona MiG 21;
  • vlastiti izvor struje i vode, električna, vodovodna i kanalizacijska mreža;
  • opremljenost baze omogućavala je autonomno korištenje baze do 30 dana;
  • dvije rezervne dizel-električne centrale od 1000 kVA i 625 kVA;
  • 13 klima-komora sa specijalno zaštićenim ventilacijskim šahtovima (ujedno i rezervni izlazi na površinu);
  • unutrašnje prostorije u objektu odvojene s 56 teških pancirnih vrata;
  • teška armirano betonska vrata na ulazima u galerije bila su debela 1m, široka 9 metara, visoka 21 metar i teška više od 100 tona, bila su smještena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala ugrađene protu-udarne ventile;
  • baza je snabdijevana kerozinom kroz vlastiti, preko deset kilometara dug i kompletno borbeno osiguran cjevovod iz vojnog skladišta na brdu Pokoj kod Bihaća;
  • s prostorom za dekontaminaciju, otporan na potencijalni direktan nuklearni napad jačine 20 kilotona.

Željava nekad

Pogledajte i kratki video: http://www.zeljava-lybi.com/Zeljava-index2_eng.html

Spomenik ljudskoj domišljatosti (... i gluposti)

Novcem svih naroda bivše Jugoslavije izgrađen je jedan od najvećih i najmodernijih vojnih aerodroma u tadašnjoj Europi.
Nažalost, kao i u svakom ratu koji je sam po sebi eklatantan primjer ljudske gluposti i u isprovociranim ratovima na području bivše Jugoslavije ovakav objekt okrenut je protiv ljudi koje je, navodno, trebao čuvati.

Tako se s vrha Gola Plješivica nemilosrdno napadao grad Bihać i okolica, čiji su građani bili u teškom četverogodišnjem okruženju i izolaciji i opasnosti da dožive tragediju kao što je bila ona u Srebrenici. Borbeni avioni su uzlijetali u ratnom pohodu na ljude koji su ga izgradili. 

16. svibnja 1992. godine u 5:30 sati paravojne snage koje su okupirale vojnu bazu i godinama s nje napadale građane u obje države, počele su uništavati aerodrom s 50-ak tona eksploziva u trenutku kada je bilo jasno da više neće moći nesmetano nastaviti s ratnim operacijama. 
Miniranjem objekata aerodroma i uzletno-sletnih staza aerodrom je u potpunosti stavljen van upotrebe ali je i dalje bio na okupiranom terenu sve do oslobođenja u akciji „Oluja“ 1995. godine.

U današnje vrijeme ništa nije veći prioritet od trajnog mira, ne samo na ovim područjima nego u cijelom svijetu, jer se samo u takvim uvjetima daje prilika stabilnom i održivom razvoju, prosperitetu i socijalnoj jednakosti te nužnoj zaštiti prirodnih resursa. 

Važne mjere opreza

Važno je zapamtiti da je područje aerodroma bilo dio intenzivnih ratnih djelovanja. Uništavanjem zračne luke napravljena je velika ekološka šteta, a prisutna je i opasnost od polikloriranih bifenila, kemijskih spojeva, kao i radioaktivnog americij-241 iz brojnih ionizacijskih detektora dima kojih je bilo na stotine po stropovima tunela. 

U ovom trenutku područje napuštene vojne baze nije otvoreno za posjete.

Oprez:

  • ne ulazite samoinicijativno u prostor bivše vojne baze;
  • brinite o svojoj sigurnosti jer ste, kao i uvijek i svugdje,  jedino vi odgovorni za nju;
  • krećite se po utvrđenim i označenim stazama;
  • zatražite pomoć lokalnih vodiča i razumno pristupite svojoj znatiželji.

Aerodrom Željava u 21. stoljeću - dehumanizirani prostor u funkciji održivog razvoja

Nakon 20-tak godina ovaj napušteni vojni kompleks ima priliku dobiti potpuno novu ulogu.

Nositelj GWT2P projekta, Općina Plitvička jezera prihvatila je inicijativu i s prekograničnim razvojnim projektom GreenWay Tour 2Parks ušla u „utrku“ za preuzimanje i stavljanje ove dehumanizirane zone u funkciju održivog razvoja lokalnih zajednica u okruženju te u partnerstvu s prekograničnim partnerima i u funkciju regionalnog razvoja i prosperiteta.

GWT2P - za ljude i okoliš

Uzevši u obzir da je vojni kompleks sada dio velike GWT2P prekogranične turističke destinacije i tik do milijunskog tržišta NP Plitvička jezera koji je jedan od temeljnih partnera na razvojnom projektu GWT2P, njegova revitalizacije je neupitna kao i aktivna uloga u jačanju održivog razvoja šire lokalne i regionalne zajednice kroz poticanje javno-privatnog partnerstva, zaštitu autentičnih i autohtonih vrijednosti kraja, te javan i transparentan rad. Kao priorotetni partneri postavljaju se lokalni poduzetnici i obrtnici kao i oni poduzetnici koji su iz ovih područja emigrirali, a žele doprinijeti razvoju svog zavičaja.

Željava kao dinamična poslovna, kulturna i obrtnička zona za brojne domaće i strane goste, koja je okrenuta lokalnom i regionalnom prosperitetu, a ne bogaćenju male interesne skupine.

Općina Plitvička jezera je s prekograničnim projektom GreenWay Tour 2Parks u skupini inicijalnih kandidata Projekta 100, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u Republici Hrvatskoj. Slijedi objava javnog natječaja i izlazak na isti. 

Projekt 100 @duudi.hr: https://imovina.gov.hr/vijesti/prezentacija-i-informacije-o-zavrsetku-programa-projekti-100/209

Nekadašnji vojni objekt "Željava" u 21. stoljeću ima priliku dobiti pravu funkciju - jednog od motora održivog razvoja lokalnih zajednica koje ga okružuju, na dobrobit svih ljudi koji u njima žive!

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...