Vojna baza Željava

Nekoć najveći podzemni aerodrom i vojna baza u bivšoj Jugoslaviji i jedan od najvećih vojnih aerodroma u Europi, u 21. stoljeću dio je velike GWT2P turističke destinacije. 

Planinski masiv Lička Plješivica

Skrivena u velebnoj planini Ličkoj Plješivici, Željava je danas pozicionirana u centar GreenWay Tour 2Parks regionalne destinacije, na granici između dvije prijateljske lokalne zajednice i dvije prijateljske države.

Lička PlješivicaMasiv Ličke Plješivice skriva napuštenu bazu

Podzemni dio, pista 4 i dijelovi pista 1 i 3 pripadaju Republici Hrvatskoj, administrativno Općini Plitvička jezera, dok se piste 2 i 5 nalaze na državnom području Federacije Bosne i Hercegovine, administrativno Gradu Bihaću.

Zajedno s dva nacionalna parka, obje lokalne zajednice su sada temeljni partneri i potpisnici prekograničnog GWT2P Sporazuma o partnerstvu i suradnji.

Napuštena vojna baza priprema se u 21. stoljeću pružiti značajan doprinos ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i inkluzivnog zelenog rasta naše regije - za dobrobit svih ljudi, a ovdje smo pripremili kombinaciju informativnih i zanimljivih činjenica o bazi, aktivnostima u kojima već sada možete uživati u neposrednoj blizini baze i našim vizionarskim planovima.

U ovom trenutku prostor aerodroma nije otvoren za javnost, u državnom je vlasništvu i stavljen na listu 100 objekata koje Republika Hrvatska stavlja na tržište. Stanovnici lokalnih zajednica žrtvovali su za ovaj aerodrom jako puno: prilikom izgradnje potpuno su ispražnjena i uništena sela Veliki i Mali Baljevac, a tijekom posljednjeg ratnog sukoba Željava je bila zona iz koje se nesmiljeno napadao opkoljeni grad Bihać i okolica u obje države. Naša je vizija da upravo lokalne zajednice u okruženju baze i njihovi građani imaju najveću korist od ovog vrijednog objekta. O tome što se do sada poduzelo možete pročitati malo niže u tekstu.

Planinski masiv Lička Plješivica istinski je prirodni dragulj visoko vrijedan zaštite i vaše pažnje!
Saznajte više impresivnih činjenica pod Istražite Lokalno.

Prijedlozi Aktivnosti

U periodu dok je podzemna zračna baza zatvorena radi vaše zaštite, želimo vam skrenuti pozornost na "things to do & tours to take", zanimljivosti i aktivnosti u kojima možete uživati u obližnjim selima Željava i Ličko Petrovo Selo u Republici Hrvatskoj, te Izačiću i Vikićima u Bosni i Hercegovini:

  • Udruženje "Tara" Ličko Petrovo Selo vodi gospođa Sonja Leka koja se svim snagama zalaže za očuvanje tradicijske kulture, poglavito rukotvorstva ovog kraja. Od suvenira do radionica, s gospođom Sonjom možete sve dogovoriti i tako pružiti veliku podršku "čuvaricama" tradicijske baštine. Tako je i jedan od najatraktivnijih proizvoda koje nudi Tara - muško vuneno doljnje rublje - privuklo pažnju i Japanske televizije.
  •  "Spomen sobu Izačić" vodi bivši djelatnik vojnog aerodroma gospodin Osman Sulić koji je izuzetno susretljiv i raspolaže s puno zanimljivih podataka o aerodromu, a kao vodič vas može povesti na hodačku ili biciklističku turu po dostupnim i sigurnim javnim stazama u okolici aerodroma.
  • U selu Željava, tik do napuštene vojne baze nalazi se obitelj Crnković, gospodin Slavko Crnković vrstan je znalac područja oko aerodroma i uz najavu vam može biti i jako dobar vodič. U pripremi su i kočije i promatranje divljih životinja s lovačkih čeka.

U našem kalendaru Događanja i Aktivnosti vas pozivamo na otkrivanje područja oko baze - Željava Hike&Bike, tu ćete pronaći sve kontakte. Isto tako, sve kontakte i lokacije možete pronaći pod Doživljaji na našoj interaktivnoj karti.

Samir Aličić - vožnje kočijom Izačić
Osim spomen sobe u Izačiću i Vikićima možete doživjeti:

  • minijaturnu tradicijsku kuću
  • vožnje kočijom
  • vrhunske domaće gastronomske specijalitete i proizvode
  • te folklorne plesove KUD-a "Vikići". 

U rano proljeće i jesen, u neposrednoj blizini baze održava se:

  • tradicionalno regionalno natjecanje radnih konja, poznata "Štraparijada u Izačiću"  koju organizira gospodin Samir Aličić, isti onaj koji će vas po želji provozati okolicom u kočiji. Taj događaj se oglašava i u našem Kalendaru događanja i aktivnosti.

Građani ovih naselja i okolice vrlo su susretljivi i međusobno povezani, što je prekrasna karakteristika cijelog regionalnog područja i svi će vas rado uputiti na dodatne sadržaje u naselju i okolici.

Ukratko o Povijesti 

Izgradnja aerodroma Željava počela je 1968. i trajala je 12 godina. Glavni konstruktor je bio gospodin Dragoslav Sobotka. 
Zadatak projektiranja vojne baze predviđao je smještaj dvije do tri pojačane eskadrile lovačkih zrakoplova (tada najsuvremenijih aviona MiG-21) s pratećim prostorima, kontrolom letenja, meteorološkom postajom i dodatnim objektima koji bi služili za smještaj lovačko-zrakoplovne pukovnije s tri do pet eskadrila.
Svojedobno je procijenjena vrijednost objekta na 8 mlrd. dolara i bila je najskuplja 
vojna investicija u ondašnjoj državi.

Položaj vojne baze 
Položaj podzemne vojne baze izabran je nakon detaljnih istraživanja pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom položaju. Kao i kod svih vojnih objekata osnovni je zahtjev bio da se nalazi na geostrateškoj osnovici: dovoljno u dubini državnog teritorija i  istovremeno ravnomjerno udaljen od svih važnijih strateških objekata i ciljeva.

To je omogućavala morfološka slika i položaj impresivne planine Plješivice koja obiluje uvalama i grebenima. Konfiguracija terena je predstavljala idealnu prirodnu prepreku iznenadnom napadu. Sam položaj planine omogućavao je taktičko iznenađenje jer su avioni sigurno i neprimijećeno polijetali iz radarske sjene planine.

Lička Plješivica - veličanstveni bedem

Na radovima je u najvećoj tajnosti učestvovao veliki broj izvođača, a za potrebe baze u potpunosti su iseljena hrvatska sela Veliki i Mali Baljevac. I danas se groblje Baljevac nalazi između ulaza 3 i 4 u podzemni objekt vojne baze. 

Vanjski dio objekta – aerodrom, sastojao se od pet pista (dvije poletno-sletne i tri poletne) i vojarne u blizini sela Ličko Petrovo Selo, koje je ujedno bilo i logistička baza aerodroma.
U bazi je bio smješten 117. Lovačko-Avijacijski Puk. Gotovo svi članovi baze stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je cijeli gradski kvart Harmani izgrađen za potrebe aerodroma. 

Na služenje u Željavu dolazili su samo najbolji piloti jer je bio jedan od dva aerodroma dežurnog tipa u bivšoj Jugoslaviji  s 24-satnim radom.

Impresivne osobine vojne baze:

  • tri galerije za smještaj 58 aviona međusobno povezane u obliku slova M
  • galerije svodastog oblika dužine 350, 400 i 500 metara, širine u bazi oko 20 metara i visine 8 metara
  • na križanjima galerija visina od 12 metara
  • ukupna dužina podzemnih tunela iznosila je oko 3500 metara
  • profil galerija i ulazi izgrađeni su prema dimenzijama aviona MiG 21
  • vlastiti izvor struje i vode, električna, vodovodna i kanalizacijska mreža
  • opremljenost baze omogućavala je autonomno korištenje baze do 30 dana
  • dvije rezervne dizel-električne centrale od 1000 kVA i 625 kVA
  • 13 klima-komora sa specijalno zaštićenim ventilacijskim šahtovima (ujedno i rezervni izlazi na površinu)
  • unutrašnje prostorije u objektu odvojene s 56 teških pancirnih vrata
  • teška armirano betonska vrata na ulazima u galerije bila su debela 1m, široka 9 m, visoka 21 m i teška više od 100 tona i smještena u zasebnim nišama sa strane galerija s ugrađenim protu-udarnim ventilima
  • baza je snabdijevana kerozinom kroz vlastiti, preko deset kilometara dug i kompletno borbeno osiguran cjevovod iz vojnog skladišta na brdu Pokoj kod Bihaća
  • s prostorom za dekontaminaciju, otporan na potencijalni direktan nuklearni napad jačine 20 kilotona.

Podzemni tunel - nekada!

Spomenik ljudskoj domišljatosti ... ili ne!

Jedna od najvećih i najmodernijih vojnih zračnih baza u Europi izgrađena je novcem svih naroda bivše Jugoslavije i na pretpostavci da brani sve narode bivše federalne države.

Nažalost, kao i u svakom ratu koji je sam po sebi zoran primjer ljudske gluposti, i u isprovociranim ratovima na području bivše Jugoslavije apsurda i čistog zla nije manjkalo, pa su tako pobunjenici u bazi okrenuli cijevi protiv ljudi koje je baza navodno trebala štititi. Borbeni avioni su nemilosrdno uzlijetali u ratnom pohodu na ljude koji su ga izgradili.

Tako se s vrha Gola Plješivica nemilosrdno napadao grad Bihać i okolica, čiji su građani bili u teškom četverogodišnjem okruženju i izolaciji i opasnosti da dožive strašnu tragediju, kao što je bila ona u Srebrenici. 

16. svibnja 1992. godine, kada je okupatorskim snagama bilo jasno da više neće moći nesmetano nastaviti s ratnim operacijama, započelo je uništenje baze širokog razmjera uz pomoć 50-tak tona eksploziva.
Miniranjem objekata aerodroma i uzletno-sletnih staza aerodrom je u potpunosti stavljen van upotrebe, ali je i dalje bio na okupiranom terenu sve do oslobođenja u akciji „Oluja“ 1995. godine.

Danas nema ničeg važnijeg za našu budućnost od trajnog mira, ne samo na ovim prostorima nego u cijelom svijetu. Samo u takvim uvjetima imamo priliku za stabilan i održiv razvoj, prosperitet i socijalnu jednakost te nužnu zaštitu prirodnih resursa! 

Važne Mjere Opreza

Važno je zapamtiti da je područje aerodroma bilo dio intenzivnih ratnih djelovanja. Uništavanjem zračne luke napravljena je velika ekološka šteta, a prisutna je i opasnost od polikloriranih bifenila, kemijskih spojeva, kao i radioaktivnog americij-241 iz brojnih ionizacijskih detektora dima kojih je bilo na stotine po stropovima tunela. 

U ovom trenutku područje napuštene vojne baze nije otvoreno za posjete. 

OPREZ:

  • ne ulazite samoinicijativno u prostor bivše vojne baze
  • brinite o svojoj sigurnosti jer ste, kao i uvijek i svugdje,  jedino vi odgovorni za nju
  • krećite se po utvrđenim i označenim stazama
  • zatražite pomoć lokalnih vodiča i razumno pristupite svojoj znatiželji.

Željava u 21. stoljeću

Nakon 20-tak godina ovaj napušteni vojni kompleks ima priliku za potpuno novu ulogu.

Nositelj GWT2P projekta, Općina Plitvička jezera prihvatila je GWT2P inicijativu i ušla u "utrku" za osvajanje nacionalnog natječaja za preuzimanje Željave i stavljanje baze u ulogu snažnog motora regionalnog održivog i zelenog razvoja.

GWT2P - za ljude i okoliš

GWT2P Vizija

Sada kao dio velike GWT2P regionalne turističke destinacije s 2Parka kao vodećim atrakcijama, Željava i u svojoj dehumaniziranoj fazi može preuzeti svoju novu ulogu te time postati i jaki generator lokalnog zapošljavanja. 

Svojim potencijalom, i u nadležnosti društveno odgovornih i moralnih lokalnih administracija, Željava s lakoćom može dati snažan zamah inkluzivnom razvoju koji skrbi o svim članovima lokalnih zajednica te zelenom razvoju koji odgovorno brine o prirodnim resursima, a time i o budućim generacijama.

Uz javan i transparentan rad, baza Željava postaje poligon za razvoj društveno odgovornog poduzetništva i javno-privatnog partnerstva te centar koji podupire i štiti autentične i autohtone proizvode i vrijednosti lokalnih zajednica i regije.

Priorotetni partneri su lokalni poduzetnici i obrtnici, kao i oni poduzetnici koji su iz ovih područja emigrirali, a žele doprinijeti razvoju svog zavičaja.

Željava kao dinamična poslovna, kulturna i obrtnička zona za brojne domaće i strane goste, koja je okrenuta lokalnom i regionalnom prosperitetu, a ne bogaćenju male interesne skupine.

Općina Plitvička jezera je s prekograničnim projektom GreenWay Tour 2Parks u skupini inicijalnih kandidata Projekta 100, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u Republici Hrvatskoj. Slijedi objava javnog natječaja i izlazak na isti. 
Link: DUUDI Prezentacija Projekti 100

Izgrađena u 20. stoljeću u svrhu ratovanja, Željava u 21. stoljeću ima priliku dobiti smislenu ulogu u trajnom miru - za dobrobit lokalnih zajednica u okruženju i svih ljudi koji u njima žive! 
Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...