Srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac

Blog Single

Povijesno područje Sokolc aproglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine.

Stari grad Sokolac nalazi se na strmoj vapnenastoj hridi s istočne strane brda Debeljače na lijevoj obali Une i u blizini Bihaća.

Prapovijesna gradina

Prapovijesna gradina dimenzije 670x170 m zauzimala je cijeli gornji platoa brda Debeljače u smjeru JI -SZ, na tom istom mjestu je kasnije sagrađen grad Sokolac.
Na lokalitetu je pronađeno brojno keramičko posuđe iz prapovijesnog doba koje je sada pohranjeno u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Buran srednji vijek

Utvrda Sokolac se u srednjovjekovnim dokumentima spominje pod imenom Sokol. Nakon pada Sokola pod osmansku vlast naziv se mijenja u Sokolatz.

Najstarija povelja u kojoj se spominje Sokol kao kraljevski grad s kastelanima Ivanom i Grgurom Etenom datira iz 1395. godine.

Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund poveljama iz 1431. i 1434. poklonio je kraljevski grad Sokol s pripadajućim zemljištem i Bihaćem, svojim pristašama knezovima Krčkim - Frankopanima.

1490. godine Sokol je došao pod vlast hrvatskog bana Ivaniša Korvina.
Nakon smrti bana 1505. godine gradovi Sokol i Bihać su ponovo pod kraljevskom vlasti.
Hrvatsko-ugarski kralj Vladislav je 1510. godine dodijelio Sokol plemićima Orlovićima od Ripča i Čavke.

Stari grad Sokolac

Kako je Sokol bio važan za obranu Bihaća, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand je 1538. godine naložio tadašnjem bihaćkom kapetanu Petru Kegleviću da na sve načine dobije grad Sokol od tadašnjih gospodara. Krajiška uprava držala je Sokol u zakupu od kolovoza 1549. godine, grad je jače utvrđen, a u Sokol je s vremenom postavljena vojna straža pod zapovjedništvom bihaćkog kapetana.

Osmanski period

Godine 1537. Osmanlije su s jakom vojskom uspjele osvojiti dio grada sve do glavne kule koja je ostala neosvojena.
Dio domaćeg stanovništva se sklonio u bedeme grada Sokola, a mnogi su odvedeni u ropstvo ili su se kasnije raselili.

Napadi se nastavljaju sve do 1592. godine kada Hasan-Paša Predojević uz Bihać osvaja i grad Sokol i stavlja ih pod osmansku vlast.

Iz perioda osmanske vlasti nema mnogo podataka o gradu. Znano je da je grad Sokol s ostalim naseljima na desnoj obali Une prvo pripojen Bosanskom sandžaku.
Pretpostavlja se da su Osmanlije negdje između pada Bihaća 1592. i 1620. osnovale Bihaćki sandžak čiji je dio i grad Sokol.

U 18. stoljeću Bihaćki sandžak je bio jedan od 5 sandžaka u Bosanskom pašaluku, a 1711. godine je definitivno ukinut.

U samoj tvrđavi Sokol u tom se periodu nalazio manji broj vojnika – nefera i par topova.

Stari grad Sokolac kao buduća turistička atrakcija

Godine 2015. krenula je u realizaciju prva faza restauratorskih i konzervatorskih radova na starom gradu i oko 15 metara visokoj kuli Sokolac.

Svakako posjetite ovaj povijesni lokalitet i saznajte više o bogatoj i turbulentnoj povijesti ovoga kraja.  

 

Podijeli:

Podijeli misao...