Srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac

Blog Single

Povijesno područje Sokolac proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine.

Stari grad Sokolac nalazi se na brdu Debeljača, na vapnenastoj hridi koja se jako lijepo vidi iz grada Bihaća, kao što pokazuje fotografija na početku teksta.

Prapovijesna gradina

Prapovijesna gradina dimenzija 670x170 m zauzimala je cijeli gornji dio platoa brda Debeljača u smjeru JI -SZ, a na tom istom mjestu je kasnije sagrađen grad Sokolac.

Na lokalitetu je pronađeno brojno keramičko posuđe iz prapovijesnog doba koje je sada pohranjeno u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Istraživanjem keramike utvrđeno je da potječe iz vremena između 10. do 9. stoljeća p.n.e. To je period kada ovo šire područje naseljava ilirsko pleme Japodi, koje je tada u obližnjem Ripču gradilo vrlo interesantne nastambe na rijeci Uni - sojenice.

Buran srednji vijek

Silna previranja, promjene vlasništva, zakupi, onemogućili su kvalitetno očuvanje pisane povijesne dokumentacije, no neki su sačuvani i arhivirani diljem Europe.

Utvrda Sokolac se u srednjovjekovnim dokumentima spominje pod imenima Sokol, Zokol i Sokolatz. U tom periodu kraljevi ga često daruju zaslužnim hrvatskim plemićima, i po potrebi otkupljuju.

Najstarija povelja u kojoj se spominje Sokol kao kraljevski grad s kastelanima Ivanom i Grgurom Etenom, datira iz 1395. godine.

Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund poveljama iz 1431. i 1434. poklonio je kraljevske gradove Bihać i Sokol s pripadajućim zemljištem svojim pristašama knezovima Krčkim - Frankopanima koji su ih držali više od pola stoljeća. (neo registr. acta, fasc. 483, br. 24, prije u zem. arhivu u Zagrebu, sada u Budimpešti).

Gubitkom svoje veće utvrde Bihać, Frankopani su izgubili i Sokol koji 1490. godine dolazi pod vlast hrvatskog bana Ivaniša Korvina (ugarski velikaš, slavonski herceg i hrvatski ban 1495. - 1498. i 1499. - 1504.) čija je supruga Beatrica bila rodom iz obitelji Frankopan.
Nakon smrti bana 1504., gradovi Bihać i Sokol su 1505. godine došli ponovo pod kraljevsku vlast.

Nova promjena u vlasništvu Sokola stiže 1510. godine, kada hrvatsko-ugarski kralj Vladislav dodjeljuje Sokol starim hrvatskim plemićima Orlovićima od Ripča i Čavke, čije je zasluge u obrani Hrvatske javno hvalio. 

Tijekom jako dugo vremena, Hrvatska je služila kao habsburška predstraža u obrani središnje Europe od Turaka!
Kakva strašna sudbina je to bila!

Nakon obitelji Orlović, od poznatijih hrvatskih plemića koji su stolovali u Sokolu spominje se i Ladislav Kerečen negdje oko 1534. godine.

Stari grad Sokolac

Relativno miran period za Sokol završava sa sve jačim pritiskom i naletima osmanske vojske. Naime, zbog svog važnog geostrateškog položaja ovaj grad na hridi bio je jako važan za obranu glavne utvrde Bihać.

Iz tog razloga, hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand 1538. godine nalaže tadašnjem bihaćkom kapetanu Petru Kegleviću da na sve načine dobije pod upravu Sokol od tadašnjih gospodara. (Nalog u Keglevićevom arhivu u jugoslavenskoj akademiji)

Krajiška uprava držala je Sokol u zakupu od kolovoza 1549. godine, grad je već bio jače utvrđen, a u Sokol je s vremenom postavljena vojna straža pod zapovjedništvom bihaćkog kapetana.

1550. godine sklopljen je ugovor o zakupu Sokola između kralja Ferdinanda i obitelji Ladislava Kerečena, tadašnjih gospodara.
No prije nego je istekao zakup, 1553. godine obitelj Ladislava Kerečena prepustila je u potpunosti Sokol kralju radi kvalitetnije obrane od Turaka. (Lopašić R.: Spomenici hrvatske Krajine. Knj. I., str. 10. i 17.)

Osmanski period

Osmanski napadi i osvajanja trajali su dugo i u valovima, borbe su bile učestale, a žrtve i stradanja ogromne. Tako je već 1537. godine jaka osmanska vojska uspjele doprijeti pod sam grad.
Dio domaćeg hrvatskog stanovništva se sklonio u bedeme grada, mnogi su stradali ili odvedeni u ropstvo, neki su prešli na islam ili se raselili.

Napadi su trajali sve do 1592. godine kada Hasan-Paša Predojević, uz glavnu utvrdu Bihać osvaja i grad Sokolac i stavlja ih pod osmansku vlast.

Iz perioda osmanske vlasti nema mnogo podataka o gradu. Znano je da je grad Sokolac s ostalim naseljima na desnoj obali Une prvo pripojen Bosanskom sandžaku (upravnoj jedinici).
Pretpostavlja se da su Osmanlije negdje između pada Bihaća 1592. i 1620. osnovale Bihaćki sandžak kojem je pripado i Sokolac.

U 18. stoljeću Bihaćki sandžak je bio jedan od 5 sandžaka u Bosanskom pašaluku (važnoj upravnoj pokrajini), a 1711. godine je definitivno ukinut.

U samoj tvrđavi Sokolac u tom se periodu nalazio manji broj vojnika – nefera i par topova.

Stari grad Sokolac - Buduća Turistička Atrakcija

Godine 2015. krenula je u realizaciju prva faza restauratorskih i konzervatorskih radova na starom gradu i oko 15 metara visokoj kuli Sokolac.

Svakako posjetite ovaj povijesni lokalitet i saznajte više o bogatoj i turbulentnoj povijesti ovoga kraja.  
Podijeli:

Podijeli misao...