Povijesni grad Bihać

Šire područje grada Bihaća zbog svojeg je strateškog položaja oduvijek privlačilo pažnju, o čemu svjedoči burna povijest ovog starog grada.

Bihać kroz vrijeme

Silina i učestalost turbulentnih povijesnih događanja ostavili su duboke tragove na ovom, po mnogočemu, posebnom povijesnom gradu.
Upravo stoga, nemojte očekivati "ljubav na prvi pogled", Bihać treba malo više od kratkog susreta, a tada će vas on i njegovi stanovnici s lakoćom osvojiti.

S ovih par crtica skrenut ćemo vam pozornost na brojna povijesna previranja u gradu čije se ime prvi puta spomenulo daleke 1260. godine u povelji hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV kao Wyhygh. Upoznajte Bihać!

Povijesni grad Bihać

Prapovijest 

Koliko su kvalitetni uvjeti za život na ovim područjima pokazuje i podatak da su ga ljudi naseljavali već od starijeg kamenog, kasno brončanog te starijeg i mlađeg željeznog doba.

Od 8. st. p.n.e. kultura Japoda širi se od Slovenije preko Hrvatske (Gorski Kotar, Lika) sve do područja današnjeg Bihaća. Nenasilna i nadasve zanimljiva duhovna i materijalna kultura Japoda trajala je sve do 35. godine p.n.e. 

Bihać je jedan od važnijih centara japodske kulturne baštine zbog bogatih arheoloških nalaza koji su pronađeni na ovom području. 

Danas se možete pobliže upoznati s kulturom Japoda kroz izložbu u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću, a tu je i preostala zanimljiva postava koja će vam približiti burnu povijest ovog grada i kraja.
Visoko vrijedno posjete!

Antika 

Nakon dugo vremena mirnog života Japoda u ove krajeve prodiru rimske legije, a osvaja ga vojskovođa Oktavijan 35. godine p.n.e.. Ovo područje pripadalo je Rimskoj provinciji Dalmaciji. Kasno antički spomenici svjedoče o dolasku prvih kršćana u periodu najranijeg razvoja kršćanstva.

Do današnjih dana sačuvani su brojni spomenici, pa je tako u rimsko doba ozidan i poznati termalni izvor Gata, Ilidža i veća zgrada u blizini izvora. Prema provedenim istraživanjima termalna voda u Gati po svojoj je kvaliteti i omjeru minerala 2. u Europi.

Antički ostaci u Bihaću

Srednji vijek

Početkom 7. stoljeća na ova područja dolaze Slaveni.

Bihaćko područje je bilo središte hrvatske kraljevine pod kraljem Tomislavom sve do hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1102. godine,
U tom periodu Bihać je nastanjen Hrvatima i izvan je jurisdikcije Ugarske.

Srednjovjekovni Bihać pripadao je rimokatoličkom duhovnom miljeu pa se i danas u gradu nalaze tragovi zapadnoeuropskog, srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa.
U najranijem razdoblju o njemu se govori kao o bihaćkom kraju - a opća imenica „bihać“ označavala je kraljevsko dobro.

Dvije godine nakon što je u svojoj povelji prvi puta spomenuo njegovo ime, hrvatsko - ugarski kralj Bela IV 1262. godine proglašava Bihać slobodnim kraljevskim gradom.

Njegov slobodni status podrazumijevao je pravo na slobodnu trgovinu i zanatstvo, bez nametanja samovolje plemića.

Bihać se formira i razvija kao urbani trgovački i zanatski centar, dobro je utvrđen dvostrukim bedemom s puškarnicama i okruglim tornjevima.

Bihać - tvrdi grad oko 1590. g.

U tom periodu postaje dodatno privlačan za naseljavanje i to je doba njegovog stalnog uspona, usprkos česte uključenosti u sukobe koji su bili posljedica dinastičkih borbi za hrvatsko- ugarsko prijestolje.

Njegov slobodni status trajao je sve do 1412. godine kada ga hrvatsko - ugarski kralj Sigmund poklanja hrvatskoj plemićkoj obitelji Frankopan u čijem vlasništvu ostaje do 16. stoljeća.

Kapetanova kula u Bihaću i danas ima vidljiv grb Frankopana, a u kuli se nalazi dio muzejske zbirke Muzeja Unsko-sanskog kantona.
Visoko vrijedno posjete!.

Na glagoljskoj listini (povelji) s kraja 14. stoljeća sačuvan je pečat srednjovjekovnog Bihaća na kojem su vidljive tri kule, na srednjoj sa zastavom i natpisom „Pečat grada Bihaća“. Isti motiv ima i današnji grb Grada Bihaća.

Osmansko turbe i srednjovjekovna Kapetanova kula
Tijekom ovog perioda u Bihaću više puta zasjeda i Hrvatski staleški sabor, što je samo bila potvrda njegovog važnog položaja i uloge u kraljevini.

Godine 1527. i izborom Ferdinanda Habsburškog, Bihać ponovno stječe status slobodnog kraljevskog grada, pod kraljevom je jurisdikcijom i poznat kao Bihaćka kapetanija.

Osmansko Carstvo

Od sredine 16. stoljeća, pa kroz period od više od stotinu godina, Bihać se kao i cijelo ovo područje, odupirao napadima Osmanlija. Branitelji Bihaća dugo su odolijevali tim napadima.

Tek 130 godina nakon pada srednjovjekovne bosanske države i 100 godina nakon Krbavske bitke, osmanlije osvajaju i Bihać.

1592. godine obrana Bihaća pod vodstvom zapovjednika Josipa Lamberga slomljena je pod naletima osmanskog vojskovođe Hasana-paše Predojevića.

Povijesna je zanimljivost i pretpostavka da je vojskovođa Predojević rođen u mjestu Sanski Most u pravoslavnoj obitelji kao Niko Predojević. Nakon osmanskog osvajanja njegovog rodnog kraja i njegov se život mijenja, prelazi na islam i dobiva ime Hasan.

U 16. stoljeću bosanski begovi (beg na turskom znači „gospodin“, i vođa je manjih turskih plemenskih grupa) počeli su naseljavati Krajinu i Liku Vlasima iz već pokorenih krajeva.

Bihać se sada nalazi u formiranom Bihaćkom sanđaku (administrativno-upravna oblast), te postaje važan trgovački centar.

U njegovoj neposrednoj blizini, na plješivičkom platou, bila je granična crta između Austro-Ugarskog i Osmanskog carstva gdje se odvijao dinamičan život i trgovina.

Podplješivički plato - Unsko-koranska zaravan!

Na toj graničnoj crti, točno ponad Bihaća, nalazio se kompleks Raštel, sanitarni kordon u sklopu tadašnjeg Austro - Ugarskog carstva i općinskog središta Zavalje - središte medicinske kontrole za ljude i robu koji su dolazili iz Osmanskog carstva.

Početak gradnje Raštela datira iz 1795. godine i kroz vrijeme je mijenjao i oblik i veličinu. Kompleks je bio sastavljen od više objekata, okruženih s 2,5 metra visokim zidom s puškarnicama, a bio je poznat kao mjesto vojne uprave, sjedište mnogih javnih službi, župe i općine. Često je rušen, što je bila sudbina svih povijesnih građevina na ovom području, a do temelja zapaljen 1942.godine.
Malo više o Raštelu možete saznati pod - Planina Lička Plješivica!

Ovim područjima Turci vladaju sve do 1878. godine. U tom periodu drastično se mijenja i sastav stanovništa, starosjedioci su ili poginuli, izbjegli ili prešli na islam. Osmanska kultura i civilizacija se širi, a Bihać se mijenja i poprima nove obrise.

Formiraju se nove zone:

  • čaršija (komercijalna, privredna zona);
  • mahale (stambene zone).

Taj doticaj istoka i zapada simbolički se najbolje ocrtava u današnjoj Džamiji Fethiji, čije ime na turskom znači osvojena.

Džamija Fethija

Ova građevina je naime izvorno izgrađena 1266. godine kao crkva sv. Antuna Padovanskog, a osvajanjem Bihaća pretvorena je u džamiju.

Jedna zanimljivost koju svakako morate vidjeti i fotografirati: kako je originalna crkva bila izgrađena u gotičkom stilu i danas nad ulazom u džamiju možete vidjeti gotičku rozetu, a tik pored nje dograđeni minaret! Spoj istoka i zapada!!

Devet ploča s grbovima hrvatskog plemstva koje su bile u unutrašnjosti crkve sv. Antuna Padovanskog danas se nalaze u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Osmanska kultura je, kao i ostale koje su bile prisutne na ovom području, ostavila svoj trag u životima ljudi i grada davši svoj doprinos u kreiranju posebnog krajiškog mentaliteta i multikulturalnog društva Bihaća. 

Austro- Ugarsko Carstvo

1878. godine i odlukom Berlinskog kongresa, grad Bihać ponovo ulazi u sastav kršćanske Europe, ovaj puta u sastav Austro-Ugarske Monarhije.

Započinje period nove promjena vizure grada.

Čaršija i mahale se mijenjaju i formiraju se gradske zone. Stare gradske zidine, nekad slobodnog kraljevskog grada se ruše i grad se počinje širiti, a grade se:

  • javne, kulturne i prosvjetiteljske ustanove;
  • uvodi struja;
  • kanalizacija;
  • vodovod;
  • izrađuje se plan grada;
  • otvara se pošta, banka, tvornice;
  • uređuje se gradski park;
  • razvijaju novi oblici obrtništva.

Drugi svjetski rat

Bremenita povijest donosi i nameće nova politička uređenja i udruženja, ali i ratne sukobe. U 2. Svjetskom ratu Bihać se 1942. godine nalazi na slobodnom teritoriju te se u njemu održava prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Time je Bihać došao na listu gradova koji su odigrali jednu od ključnih uloga u borbi protiv fašizma.
Svakako posjetite Muzej AVNOJ-a u Bihaću.

Muzej AVNOj-a

Rat u Bosni i Hercegovini

Raspadom Jugoslavije i početkom ratnog sukoba, Bihać je bio oko četiri godine opkoljen, a njegovi žitelji proživljavali su pravi humanitarni pakao.

U ljeto 1995. godine branitelji Petog Korpusa i Hrvatskog vijeća obrane spajaju se s Hrvatskom vojskom na rijeci Korani i zajedno spašavaju građane i grad od još većeg stradavanja.

Bihać se još nije oporavio od ovih strahota, a veliki udarac zaradio je gubitkom velikog broja svojih stanovnika. Među njima i brojne članove svoje akademske zajednice.

U ratu je uništena  i značajna dokumentacija, pa je tako nestala i vrlo bogata dokumentacija o istraživanjima na području koje danas pokriva Nacionalni park Una - jedan od naša 2Parka.

2Parka - 1Vizija

Velika je izranjenost ovog grada i njegovih stanovnika, gotovo svaka generacija na ovom regionalnom području pamti ratnu traumu, a to je ostavilo dubok trag u kolektivnoj svijesti njegovih stanovnika.  

Upravo zato Bihać, kao i Krajina i Lika, treba više od jednog kratkog susreta, treba malo više vremena kako biste otkrili pravo lice prekrasnog starog grada i divnih ljudi koje vrijedi upoznati.

Upoznajte prave Bišćane, Krajišnike: srdačne, gostoljubive, čestite, tolerantne, velike gurmane sa smislom za humor i jedinstvenom genskom kombinacijom zapada i istoka!

Vrijeme je za trajan mir, zajedništvo i odgovoran razvoj u korist čovjeka i prirode!GWT2P - Misija i Vizija
GWT2P - za ljude i prirodu!

Bihać u 21. stoljeću

Bihać je sveučilišni centar te privredno, administrativno i kulturno središte Unsko-Sanskog kantona.

S dvije poduzetničke zone - Kamenica i Ripač okreće se razvoju domaćeg, malog i srednjeg poduzetništva, a otvara se i prema investitorima. Cestovnom mrežom i željezničkim prometom dobro je povezan s ostatkom Bosne i Hercegovine te s Hrvatskom i njenim lukama na Jadranskom moru. 

Nekoliko značajnih razvojnih projekata Grada Bihaća koji se nude odgovornim investitorima:

  • turističko - rehabilitacijski centar "Terme Gata"
  • turističko - rekreativni i skijaški centar "Duga Luka"
  • turističko - sportski aerodrom "Golubić"
  • proizvodnja energije iz otpada
  • plinofikacija općine Bihać.

Ponosan i ranjen, Bihać zaslužuje svijetlu budućnost, zaslužuje privući ekološki i društveno odgovorne investitore koji će pomoći održivom gospodarskom razvoju i zaštiti prirodnih resursa, a ne njihovom nemilosrdnom iskorištavanju.

Bihać „Info servis za poduzetništvo i investitore“ kontakti:
Grad Bihać
web: Bihać Promo
e-mail: bihac@bihac.orgop.bihac@bih.net.ba
tel: +387(0)37 22 42 22 (centrala)
fax: +387(0)37 22 22 20

Zaštitimo zajedno prirodu i okliš od onečišćenja

  • istražite Bihać i okolicu pješice, biciklom, u kočiji ili koristite javni prijevoz - odmorite svoj automobil i pomognite u smanjenju emisije štetnih ispušnih plinova;
  • gospodarenje otpadom i recikliranje je veliki problem na ovom području, molimo vas da uklonite višak ambalaže prije vašeg putovanja;
  • ne ostavljajte tragove - ne bacajte smeće u prirodu ili uz ceste;
  • ponesite boce za vodu i kavu za višekratnu upotrebu - smanjite upotrebu vrlo štetne plastike;
  • budite odgovorni u trošenju - štedite vodu i električnu energiju.

Pridružite se našoj Zelenoj Misiji!! Hvala na brizi za ljude i prirodu!! 

Naš kalendar Događanja i Aktivnosti prepuna je ideja za ture - inspirirajte se i dođite posjetiti Bihac i okolicu!

Istražite grad za kojeg kažu da je raj Bosne i grad-muzej na otvorenom!

Dobrodošli u Bihać!

Bihać na Uni

 

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...