Planina Lička Plješivica

Svojim najljepšim dijelom smještena između naša 2Parka, druga najduža planina u Hrvatskoj velike bioraznolikosti - veličanstvena Lička Plješivica očekuje vas u srcu GWT2P destinacije.

Planina Lička Plješivica

Prvi opis Plješivice dao je 1669. godine senjski biskup Sebastijan Glavinić, a zbog njene iznimne prirodne raznolikosti i vrijednosti kroz povijest su ju proučavali brojni istraživači. Ovdje ćemo navesti neke od njih:

  • 1789. godine u svojoj knjizi „Oryctographia carniolica“opisuje ju francuski prirodoslovac, etnograf, kirurg i jedan od osnivača planinarenja – Balthasar Hacquet
  • 1802. godine postaje čuvena u znanstvenim krugovima zahvaljujući botaničkim nalazima popraćenim sa slikama u boji (K. Schultz), koje su prikupili Pal Kitaibel (mađarski botaničar i kemičar) i Franz de Paula Adam von Waldstein (austrijski plemić, vojnik, istraživač i prirodoslovac) i objavili u djelu „Descriptiones et icones plantarum rariorum Hungariae“
  • 1845. istražuje ju saski kralj Friedrich August II
  • 1852. dr. Josip Schlosser (botaničar i zoolog) i suradnik Ljudevit Vukotinović objavljuju svoja istraživanja o Plješivici u poznatom i nenadmašnom djelu „Flora Croatica“
  • 1863. istražuje ju Johann Zelebor, austrijski zoolog i prirodoslovac
  • od 1894. godine duže ju istražuje mađarski botaničar Arpad von Degen
  • 1896. istražuje ju jedan od prvaka istraživanja flore Like i Velebita, poznati i priznati botaničar amater Ljudevit Rossi
  • kroz 20. stoljeće duže ju istražuje hrvatski botaničar svjetskog ugleda, dr. Ivo Horvat.
Ovakav interes znanstvenika najbolja je potvrda velike prirodne vrijednosti ovog masiva koji u 21. stoljeću zaslužuje izaći iz teške izolacije i uz vašu pomoć dobiti primjerenu pažnju i skrb!
Pogled na najviši vrh sjevernog dijela masiva iz pravca Nacionalnog parka Plitvička jezera Vrh Gola Plješivica

Prostor Ličke Plješivice reljefno pripada zoni Vanjskih Dinarida i imponira svojom dužinom i visinom. S prirodnim nastavcima, Medvjeđakom na sjevernoj strani te Kremenom i Poštakom na južnoj, ovaj planinski lanac proteže se od Nacionalnog parka Plitvička jezera do rijeke Zrmanje i dugačak je preko 100 km.

Današnji naziv planine poznat je još od 16. stoljeća, mijenjao se više puta kroz povijest, a neki od naziva su bili:

  • Gvozd
  • Hortus Diabolicus ili Vražji vrt (legenda kaže da je ovaj naziv dobila iz pakosti, jer planinu nevjerojatne ljepote i prirodnog bogatstva razni osvajači jednostavno nisu mogli osvojiti)
  • a zna se da je današnje ime prvi put spomenuo mletački kartograf Forlanijan 1560. g. i to u ikavskom obliku - Plisva.

Na malom dijelu planine koji je 1946. godine dodijeljen prijateljskoj Bosni i Hercegovini uobičajen je naziv Plješevica, a autohtono ličko stanovništvo koje i danas živi u podplješivičkim selima iznad grada Bihaća i dalje njeguje svoj ikavski jezik i naziv Plješivica.

Pomozite u zaštiti prirodne baštine

  • istražite planinu i okolicu pješice, biciklom, jašući – odmorite automobil i pritom smanjite emisiju štetnih ispušnih plinova
  • molimo vas da smeće ponesete sa sobom - nipošto nemojte ostavljati smeće u prirodi
  • molimo vas da otpad odložite u odgovarajuće reciklažne spremnike - reciklirajte
  • donesite spremnike za vodu za višekratnu upotrebu - smanjite upotrebu jako štetne plastike.
Pogledajte našu Zelenu Misiji i pridružite nam se, vi ste naši važni partneri!!

Plješivico, goro naša mila

Ovako o svojoj planini pjevaju njeni stanovnici, a mi ćemo vas tim riječima pozvati da se u njenu ljepotu uvjerite u neposrednom kontaktu. Kroz ovaj kraći tekst predstaviti ćemo vam ovaj lijepi planinski masiv.

Nekad davno znana kao jedna od najnepristupačnijih planina u Hrvatskoj, Lička Plješivica ima dinarsku orijentaciju SZ - JI te površinu od 453 kvadratna kilometra i pravi je prirodni dragulj. 

Jedan njen dio među najzanimljivijim je vapnenačkim platoima u Dinaridima, a smješten je upravo između naša 2Parka i ima impresivne dimenzije: 1-3 km širine te 15 km dužine. 

To je Unsko-koranska zaravan po kojoj se prostire naša glavna GWT2P zelena staza!

Pogled s podplješivičkog platoa na planinu!


Reljef

Plješivica se između ostalog ističe i po svojoj osebujnoj simetriji, naime nije najviša u središnjem dijelu, već na samom početku i kraju.

Sjeverni dio planine je jednostavnog oblika s oštro izraženim grebenom iz kojeg strše stjenoviti vrhovi i dvije strme padine.
Na tom dijelu planine, na bosanskoj strani i na visini od oko 1100 m pruža se uzdužni pregib u kojem je lijepa dugodolina uvala s nizom krških ponikvi.

U južnom dijelu, od vrha Plješivički kamen (1616m), glavni se greben postepeno razilazi i širi u visoravan s kojeg se dižu pojedini vrhovi i krivudave kose, a među njima korita i uvale s najljepšim visinskim pašnjacima: Veliko i Malo Kamensko, Paljenica, Poljana, Karblovića korito.

U reljefnoj slici Ličke Plješivice ističe se i više međusobno povezanih grebena, kosa i izdvojenih vrhova koji se izdižu iznad gornje granice šume i strše kao stjenoviti visovi, pet međusobno povezanih gorskih vrhova su: Gola Plješivica, Trovrh, Ozeblin, Javornik, Orlovača, Brusnić, Lopata i Tičeva.

Sjeverni dio Ličke Plješivice

Sjeverni dio masiva doseže najveću visinu u vrhu Gola Plješivica (1649m) i njime započinje vršni dio plješivičkog hrpta koji je definiran vrhovima: Mala Plješivica (1576m), Gredoviti vrh (1429m) i Šuputov vrh (1403m).

Vrh Gola Plješivica možete osvojiti s južne strane iz pravca Korenice - više o planinarenju pogledajte pod Doživljaji!

Iza posljednjeg vrha greben se postepeno spušta do klanca Škipine (1212m), a od njega je greben Plješivice ponovo viši te doseže najveće visine u vrhovima Žestikovac (1333m) i Trovrh (1620m).

Geologija 

Ponikve su karakterističan krški oblik i na Ličkoj Plješivici ih susrećemo gotovo posvuda, od podnožja do vrhova i unsko-koranske zaravni.

Dinamičan plješivički reljef!
Impresivna geološka starost planine također ukazuje na njenu prirodnu vrijednost - najstarije naslage su trijaske starosti, od 245 do 202 milijuna godina stare (Melinovačka draga), a pretežu naslage iz doba krede, od 145 do 66 milijuna godina stare.

Za sam nastanak planine zaslužna su rasjedanja uzduž tektonskih pukotina zemljine kore koja su uvjetovala i nastanak vrlo strmih i impresivnih strana planine s gotovo ravnim podnožjem.

Zanimljiva su i značajna rubna rasjedanja i to:

  • lomovi smjera SZ-JZ koji su oblikovali uvale
  • lomovi smjera SZ-JZI koja su oblikovala drage.

A bogata je i raznolikim krškim oblicima:

  • brojnim jamama i ponorima
  • te gromadastim vapnencima (blokovima) oko vrha Gola Plješivica koji su nastali nejednolikom rastrošbom gromadastih vapnenjaka. Izuzetno su bogati fosilima, posebno hipuritima.

Nažalost i dalje se vrši nemilosrdna eksploatacija prirodnih bogatstava ovog planinskog dragulja od strane privatnih firmi, bez nadzora stručnih službi i informiranja javnosti. To je ponajviše izraženo na bosanskoj strani gdje kroz grad Bihać i planinska sela Zavalje i Međudražje, neumorno od jutra do mraka, sedam dana u tjednu tutnjaju teški kamioni napunjeni šljunkom, a u zemljinu utrobu utrpava građevinski otpad.
Nadamo se brzom rješavanju ovog problema!

Voda

Kako planina pripada dinarskom sustavu, građena je pretežno od vapnenca i zato vrlo oskudna vodom! 

Malobrojni izvori vezani su uz pojavu vodoodrživih trijaskih verfenskih škriljaca i upravo zbog svoje malobrojnosti u nužnoj su potrebi da budu zaštićeni.

Naime Lička Plješivica nije razvođena, tekućice s ličke strane poniru pod planinu na rubu Koreničkog i Krbavskog polja i izviru na suprotnom, 300 m nižem bosanskom podnožju u obliku jakih krških izvora. U kišno doba ponori često ne mogu primiti svu vodu zbog čega se na Krbavskom i Koreničkom polju u RH pojavljuju periodična jezera.

Snažno vrelo Klokot kod Bihaća, ujedno i važan izvor pitke vode za grad, već je na samom izvoru čitava rječica.

Pored ovog izvora prolazi i glavna GWT2P zelena staza, pozivamo vas da uživate u ljepoti i naravno čuvate prirodu!

Klokot - krhki ekosustav vrijedan zaštite!Krški vodotoci - vrijedni zaštite!

Šume

Šumsko bogatstvo je glavna karakteristika planine i njena gotovo najveća vrijednost koja zauzima 85% površine masiva. Ostala površina otpada na pašnjake, vrištine i kamenjar. Gornja granica šume nalazi se na 1450 - 1550 metara nadmorske visine.

Sve donedavno šumske su zajednice imale prašumski karakter!

Nažalost, u bliskoj prošlosti opustošene su prekomjernom sječom. Budući da su bile daleko od očiju javnosti njihovoj se njezi i zaštiti posvećivalo jako malo pažnje.
Sječa se provodila bez stručnog nadzora, nekontrolirano i okrutno te je dovela do nenadoknadivog gubitka šume prašumskog tipa i upropaštene mreže puteva.

Ipak, situacija se počela mijenjati na bolje, poglavito na hrvatskoj strani gdje je veliki dio šume zaštićen:

  • 122 ha šume Kriva Lisica
  • 4,18 ha na Debelom vrhu
  • područja Bijeli potoci - Malo Kamensko zaštitio je 1972 g. Hrvatski sabor kao memorijalni prirodni spomenik
  • granično područje na SI strani Ličke Plješivice, Javornik-Tisov vrh zaštićen je od 1962 g. kao specijalni rezervat šumske vegetacije mješovite sastojine bukve i jele prašumskog tipa.

75% svih šuma je mješavina šuma bukve i jele. Najrasprostranjenija šumska vrsta je bukva kojoj jako odgovara prisutna karbonatna podloga tla.

Ovo izuzetno drvo na dobroj podlozi može rasti od 120 do 150 godina, a zdravo može živjeti od 150 do 200 godina.

Raskošna krošnja bukve

Pored bukve, ostale dvije dominantne šumske vrste su jela i smreka.

Flora i Fauna

Kao što smo mogli vidjeti na početku ovog teksta, Plješivica je temeljito istražena od strane brojnih znanstvenika zahvaljujući svojoj raskošnoj bioraznolikosti.

Ako se prisjetimo da je njen sjeverni dio okružen s naša 2Parka jasno je da njena prirodna bogatstva ne mogu biti ništa manja, i upravo zbog toga se zaštiti Plješivice mora posvetiti primjerena pažnja.

Flora

Po pitanju flore Plješivica je posebno poznata po sastavu alpske flore i velikom bogatstvu endemskih vrsta.

Na planini su nađeni brojni predstavnici alpinskih vrsta i glacijalnih relikata, a ističu se:

  • Wulfenov jaglac
  • Plješivički karanfil
  • Gospina papučica
  • Runolist
  • Planinski likovac
  • Planinska selagina.

Kao posebne pejzažne vrijednosti ističu se visinski travnjaci - pašnjaci, koje su u prošlosti na ekološki način koristili domaći stanovnici iz planinskih sela za visinsku ispašu stoke. 

Wulfenov jaglacPrimula Wulfeniana

Fauna

Fauna Ličke Plješivice vrlo je raznolika, a kao posebna značajka ističu se velike zvijeri. Brojne su i sve ostale skupine životinja, i sve su u potrebi za pojačanom zaštitom.

Svakako najpoznatiji stanovnik šuma je smeđi medvjed, a tu još žive vukovi, veprovi, tetrijebovi, kune, kao i brojne druge vrste.
Na proplancima se često mogu susresti srne i jeleni, a u zraku orlovi i sokolovi! Samo za fotografiranje! ;)

Vječna "Borba" Čovjeka i Vuka

Nažalost, vukove je stotinama godina pratila loša reputacija, ponajviše zbog nedostatka akademskih istraživanja i relevantnih znanja o ovoj zadivljujućoj životinji.

Danas znamo da su vukovi "temeljna vrsta", važna za održavanje zdravlja, strukture i ravnoteže ekosustava, sa snažnom moći da unaprijedi staništa i poveća populacije brojnih vrsta u istim.

Najveći članovi obitelji pasa (canis) u divljini imaju prosječni životni vijek od samo 6 do 8 godina. Ova vrlo inteligentna životinja živi u čoporu od 12 do 40 članova:

  • alfa mužjak i beta ženka uglavnom su jedina dva člana čopora koji se pare
  • cijeli čopor se brine za mlade, rade zajedno i poštuju jedni druge
  • jednom kada vuk pronađe partnera, obično ostanu zajedno cijeli život
  • veličina teritorija po kojem tumara čopor kreće se od 33 do 6.200 km2.

Vukovi su mesojedi na vrhu prehrambenog lanca i nemaju prirodnih neprijatelja - tzv. vrhunski grabežljivac - a hrane se uglavnom srnama, jelenima, divljim svinjama, zečevima, losovima, a također i zmijama, gušterima, žabama, pticama pa i nekim vrstama voća i biljaka u nedostatku mesa.

Nekad su živjeli diljem sjeverne hemisfere, ali teritorij koji je bio njihov dom i prirodno stanište za tumaranje i traženje hrane postaje sve manji i manji. Istovremeno zbog lovnih aktivnosti čovjeka ponestaje njihove prirodne hrane, divljih parnoprstaša. Upravo stoga su u današnje vrijeme vukovi najviše ugroženi, mnogi su ubijeni kroz odstrel i lov, mnogi u prometu tijekom migracija, a neki prirodno bivaju ubijeni od strane drugih vukova u borbama za teritorij i izvore hrane.

Ta duga borba između ljudi i vukova rezultirala je povećanom smrtnošću vukova koja je dovela ovu temeljnu vrstu gotovo do točke izumiranja.

Smanjenje prirodnog staništa veliki je probleme i za ljude i za vukove. Vukovi se sve više bore kako bi pronašli hranu u divljini, a kada to ne mogu pronaći traže i druge izvore hrane, poput goveda i drugih domaćih životinja. Prirodni nagon inteligentne životinje koja jednostavno radi sve što može za vlastiti opstanak.

Bez svake sumnje ključ za budućnost i rješavanje ovog problema je obrazovanje i blisko partnerstvo između stočara i konzervatora s naglaskom na prevenciji problema, a ne na ubijanju. Mnoge zajednice su u tome već uspjele.

Ugrožena vrsta - vuk!Plješivička bioraznolikost - fauna

Klima

Klima je prilično oštra i surova planinska klima, s nekad dugotrajnim snijegom i vrhovima često u magli.
Danas je, uslijed klimatskih promjena, količina snježnih oborina oskudnija.
Ljeta su topla i ugodna za boravak te često dosta sušna.

Temperaturne prilike na Plješivici vrlo su slične onima u nešto višim područjima Alpi! 

Tako je vrlo zanimljiv podatak da se biljke Scabiosa silenifolia (Busenasta zvjezdoglavka) i Potentilla clusiana (Cluzijev petoprstnik) na Plješivici pojavljuju već na visini od 1500 metara, a iste vrste u Alpama se susreću iznad 1800 metara!!

Potentilla clusianaPotentilla clusiana (Kluzijeva petoprsta)

Na Plješivici su također interesantna i temperaturna kolebanja, tako je korenička strana hladnija od bihaćke strane.

Jednako su različite i cirkulacije zraka duž istočnog i zapadnog podnožja Ličke Plješivice, pa tako u Korenici pretežno puše sjeverozapadnjak, a u Bihaću zapadnjak. Kao odlučujući klimatski element ističe se slavna bura.

Poznata lička bura rađa se na hrptu Plješivice! Najjače mahove ima između vrhova Gola Plješivica i Mala Plješivica te u klancu Škipine!

Od ostalih vrsti vjetra također se ističe i jugo koje zna biti i orkansko!

Interesantna povijesna činjenica je da je u planinskom selu Zavalje (tadašnjoj općini u sastavu Austro-Ugarske) bila otvorena jedna od prvih meteoroloških postaja u Hrvatskoj.

Mjerenja temperature zraka i padalina započela su davne 1852., a nešto kasnije i mjerenja pritiska zraka. Nažalost, ova tradicija je ugašena.

Povijesna Zbivanja

Lička Plješivica je kroz povijest zbog svoje visine i strmine imala ulogu prirodne brane pred napadima novih osvajača, a to je posebno došlo do izražaja tijekom navala osmanlijske vojske.

Nakon mira u Svištovu 1791. i oslobođenja Like, Plješivica je u 18. i 19. stoljeću bila granica s Osmanskim carstvom.

U tom je periodu na podplješivičkom platou iznad Bihaća uspostavljeno važno pogranično područje sa sjedištem u tadašnjem općinskom središtu Zavalje u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, s trgovinskom i carinskom zonom u kompleksu Raštel.

Raštel se sastojao od više kamenih objekata koji su bili okruženi s dva i pol metra visokim zidom. Prva raštelska zgrada izgrađena je daleke 1795., a pretpostavlja se da je glavna jednokatna križna građevina od kamena izgrađena 1877. U njoj su stanovali i radili službenici, carinik, općinski ađutant, a u prizemlju su bili magazini za robu i pivnica.

Raštel je između ostalog bio i kontrolna sanitarna postaja te sjedište medicinske kontrole za ljude i robu između dva carstva!

Na području oko Raštela se intenzivno trgovalo, a sve što se kupilo ili prodalo prolazilo je kroz kompleks radi carine i nadzora tzv. nadzornika dezinfektora.
Tako je recimo u vrijeme velikih zaraza, kupljena stoka morala provesti nekoliko dana pod nadzorom u Raštelu radi provjere zdravlja.
Za potrebe trgovanja sa stokom bilo je izgrađeno i kupalište za balgo, 20 m dugo i 5 m široko, kroz koje je obavezno prolazila sva kupljena stoka radi raskuživanja. Raskuživala se čak i pošta, isto kao što je strogoj sanitarnoj kontroli podlijegala sva ostala roba.

Ured zavaljske općine bio je u Raštelu sve do 1926/1927. Nažalost i ovaj povijesni kompleks doživio je sudbinu kao manje-više i svi ostali na ovom području, potpuno je uništen, a zadnji udarac zaradio je 1942. kada je zapaljen do temelja.

Da je planina puna zanimljivosti potvrdit će još jedan povijesni podatak. Naime, podno njenih vrhova djelovala je jedna od najstarijih i vodećih hrvatskih kulturnih ustanova, Matica hrvatske!

Ogranak Matice hrvatske osnovan je 1890. godine u Zavalju i na kulturni život župe utjecala je preko pola stoljeća, sve do početka Drugog svjetskog rata, a čak dijelom i tijekom rata.

Njezin utemeljitelj i prvi povjerenik bio je zavaljski veleposjednik i poštar Stjepan Ritz koji je u vlasništvu imao poštanske kočije koje su vozile na ruti između Splita i Beča, naravno via Kordunska cesta i podplješivički plato!

Vjerujemo da dijelite naš osjećaj da je ova velebna planina zaslužila izaći iz velike izolacije!

Izvori: „Hrvatske planine“ , dr. Željko Poljak / „Povijest zavaljske župe“, mr. Ivan Dujmović

Detalj iz planinskog sela Zavalje u dvorištu obitelji HečimovićIstražite i upoznajte ovaj planinski kolos i okolne lokalne zajednice!

Uživajte u Vođenim ili Samostalnim Turama

Usponi na Ličku Plješivicu mogući su s obje strane planine i svi su vrijedni pažnje. Pronađite svoje uspone i vodiče na strani Republike Hrvatske iz smjera Korenice (tu vas čeka najviši vrh sjevernog dijela planine - tzv. ličko orlovo gnijezdo!) te na strani Bosne i Hercegovine iz smjera povijesnog grada Bihaća  (tu vas čekaju planinarski dom i izletište!).
Svakako istražite i Bihać i Korenicu! :)

Provjerite naša Događanja i Aktivnosti za inspiraciju i korisne savjete te različite aktivnosti i ture!

Za vođene ture: odite na navigaciju Doživljaji i spustite do interaktivne karte. Izaberite Sportske aktivnosti - Vođene planinarske ture i pronađite svoje vodiče na strani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 
Za samostalne ture: odite na navigaciju Doživljaji i spustite do interaktivne karte. Izaberite Sportske aktivnosti - Planinarske ture i izaberite svoj uspon. 
Sigurnosna pravila i savjeti: svakako se pridržavajte sigurnosnih pravila i savjeta koja ćete pronaći pod navigacijom Korisni savjeti i pravila.

I sada preostaje samo uživanje u ljepotama Ličke Plješivice i okolice! 

Eko i Aktivno! Vidimo se!

Eko i Aktivno Istraživanje 

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...