Planina Lička Plješivica

Svojim najljepšim dijelom smještena između naša 2Parka, druga najduža planina u Hrvatskoj velike bioraznolikosti - veličanstvena Lička Plješivica očekuje vas u srcu GWT2P destinacije.

Planina Lička Plješivica

Prvi opis Plješivice dao je 1669. godine senjski biskup Sebastijan Glavinić, a zbog njene iznimne prirodne raznolikosti i vrijednosti kroz povijest su ju proučavali brojni istraživači. Ovdje ćemo navesti neke od njih:

  • 1789. godine u svojoj knjizi „Oryctographia carniolica“opisuje ju francuski prirodoslovac, etnograf, kirurg i jedan od osnivača planinarenja – Balthasar Hacquet
  • 1802. godine postaje čuvena u znanstvenim krugovima zahvaljujući botaničkim nalazima popraćenim sa slikama u boji (K. Schultz), koje su prikupili Pal Kitaibel (mađarski botaničar i kemičar) i Franz de Paula Adam von Waldstein (austrijski plemić, vojnik, istraživač i prirodoslovac) i objavili u djelu „Descriptiones et icones plantarum rariorum Hungariae“
  • 1845. istražuje ju saski kralj Friedrich August II
  • 1852. dr. Josip Schlosser (botaničar i zoolog) i suradnik Ljudevit Vukotinović objavljuju svoja istraživanja o Plješivici u poznatom i nenadmašnom djelu „Flora Croatica“
  • 1863. istražuje ju Johann Zelebor, austrijski zoolog i prirodoslovac
  • od 1894. godine duže ju istražuje mađarski botaničar Arpad von Degen
  • 1896. istražuje ju jedan od prvaka istraživanja flore Like i Velebita, poznati i priznati botaničar amater Ljudevit Rossi
  • kroz 20. stoljeće duže ju istražuje hrvatski botaničar svjetskog ugleda, dr. Ivo Horvat.
Ovakav interes znanstvenika najbolja je potvrda velike prirodne vrijednosti ovog masiva koji u 21. stoljeću zaslužuje izaći iz teške izolacije i uz vašu pomoć dobiti primjerenu pažnju i skrb!
Pogled na najviši vrh sjevernog dijela masiva iz pravca Nacionalnog parka Plitvička jezera Vrh Gola Plješivica

Prostor Ličke Plješivice reljefno pripada zoni Vanjskih Dinarida i imponira svojom dužinom i visinom. S prirodnim nastavcima, Medvjeđakom na sjevernoj strani te Kremenom i Poštakom na južnoj, ovaj planinski lanac proteže se od Nacionalnog parka Plitvička jezera do rijeke Zrmanje i dugačak je preko 100 km.

Današnji naziv planine poznat je još od 16. stoljeća, mijenjao se više puta kroz povijest, a neki od naziva su bili:

  • Gvozd
  • Hortus Diabolicus ili Vražji vrt (legenda kaže da je ovaj naziv dobila iz pakosti, jer planinu nevjerojatne ljepote i prirodnog bogatstva razni osvajači jednostavno nisu mogli osvojiti)
  • a zna se da je današnje ime prvi put spomenuo mletački kartograf Forlanijan 1560. g. i to u ikavskom obliku - Plisva.

Na malom dijelu planine koji je 1946. godine dodijeljen prijateljskoj Bosni i Hercegovini uobičajen je naziv Plješevica, a autohtono ličko stanovništvo koje i danas živi u podplješivičkim selima iznad grada Bihaća i dalje njeguje svoj ikavski jezik i naziv Plješivica.

Pomozite u zaštiti prirodne baštine

  • istražite planinu i okolicu pješice, biciklom, jašući – odmorite automobil i pritom smanjite emisiju štetnih ispušnih plinova
  • molimo vas da smeće ponesete sa sobom - nipošto nemojte ostavljati smeće u prirodi
  • molimo vas da otpad odložite u odgovarajuće reciklažne spremnike - reciklirajte
  • donesite spremnike za vodu za višekratnu upotrebu - smanjite upotrebu jako štetne plastike.

Podržite našu Zelenu Misiju, vi ste naši važni partneri!!

Plješivico, goro naša mila

Ovako o svojoj planini pjevaju njeni stanovnici, a mi ćemo vas tim riječima pozvati da se u njenu ljepotu uvjerite u neposrednom kontaktu. Kroz ovaj kraći tekst predstaviti ćemo vam ovaj lijepi planinski masiv.

Nekad davno znana kao jedna od najnepristupačnijih planina u Hrvatskoj, Lička Plješivica ima dinarsku orijentaciju SZ - JI te površinu od 453 kvadratna kilometra i pravi je prirodni dragulj. 

Naša glavna rekreativna staza prostire se dijelom po jednom od najimpresivnijih vapnenačkih platoa u Dinaridima, 15 km dugoj i 1-3 km širokoj Unsko-koranskoj zaravni koja se nalazi na oko 430 m.n.v., na pola puta između naša 2Parka! 

Pogled s podplješivičkog platoa na planinu!


Reljef

Plješivica se između ostalog ističe i po svojoj osebujnoj simetriji, naime nije najviša u središnjem dijelu, već na samom početku i kraju.

Sjeverni dio planine je jednostavnog oblika s oštro izraženim grebenom iz kojeg strše stjenoviti vrhovi i dvije strme padine.
Na tom dijelu planine, na bosanskoj strani i na visini od oko 1100 m pruža se uzdužni pregib u kojem je lijepa dugodolina uvala s nizom krških ponikvi.

U južnom dijelu, od vrha Plješivički kamen (1616m), glavni se greben postepeno razilazi i širi u visoravan s kojeg se dižu pojedini vrhovi i krivudave kose, a među njima korita i uvale s najljepšim visinskim pašnjacima: Veliko i Malo Kamensko, Paljenica, Poljana, Karblovića korito.

U reljefnoj slici Ličke Plješivice ističe se i više međusobno povezanih grebena, kosa i izdvojenih vrhova koji se izdižu iznad gornje granice šume i strše kao stjenoviti visovi, pet međusobno povezanih gorskih vrhova su: Gola Plješivica, Trovrh, Ozeblin, Javornik, Orlovača, Brusnić, Lopata i Tičeva.

Sjeverni dio Ličke Plješivice

Sjeverni dio masiva doseže najveću visinu u vrhu Gola Plješivica (1649m) i njime započinje vršni dio plješivičkog hrpta koji je definiran vrhovima: Mala Plješivica (1576m), Gredoviti vrh (1429m) i Šuputov vrh (1403m).

Vrh Gola Plješivica možete osvojiti s južne strane iz pravca Korenice - više o planinarenju pogledajte pod - Doživljaji!

Iza posljednjeg vrha greben se postepeno spušta do klanca Škipine (1212m), a od njega je greben Plješivice ponovo viši te doseže najveće visine u vrhovima Žestikovac (1333m) i Trovrh (1620m).

Geologija 

Ponikve su karakterističan krški oblik i na Ličkoj Plješivici ih susrećemo gotovo posvuda, od podnožja do vrhova i unsko-koranske zaravni.

Dinamičan plješivički reljef!
Impresivna geološka starost planine također ukazuje na njenu prirodnu vrijednost - najstarije naslage su trijaske starosti, od 245 do 202 milijuna godina stare (Melinovačka draga), a pretežu naslage iz doba krede, od 145 do 66 milijuna godina stare.

Za sam nastanak planine zaslužna su rasjedanja uzduž tektonskih pukotina zemljine kore koja su uvjetovala i nastanak vrlo strmih i impresivnih strana planine s gotovo ravnim podnožjem.

Zanimljiva su i značajna rubna rasjedanja i to:

  • lomovi smjera SZ-JZ koji su oblikovali uvale
  • lomovi smjera SZ-JZI koja su oblikovala drage.

A bogata je i raznolikim krškim oblicima:

  • brojnim jamama i ponorima
  • tegromadastim vapnencima (blokovima) oko vrha Gola Plješivica koji su nastali nejednolikom rastrošbom gromadastih vapnenjaka. Izuzetno su bogati fosilima, posebno hipuritima.

Nažalost i dalje se vrši nemilosrdna eksploatacija prirodnih bogatstava ovog planinskog dragulja od strane privatnih firmi, bez adekvatnog informiranja građanstva i sudjelovanja stručne javnosti. 

To je ponajviše izraženo na bosanskoj strani gdje kroz grad Bihać i planinska sela Zavalje i Međudražje, neumorno od jutra do mraka, sedam dana u tjednu tutnjaju teški kamioni napunjeni šljunkom, a u zemljinu utrobu utrpava građevinski i ini otpad.
Eklatantan primjer društveno neodgovornog i neodrživog poduzetništva koje umjesto razvoja i prosperiteta:

  • iskorištava prirodne resurse na neodrživ način
  • oštećuje kolnike (udarne rupe, klizišta,..)
  • oštećuje statiku stambenih objekata uz cestu
  • ugrožava sigurnost građana kršenjem ograničenja brzine kroz naseljena mjesta
  • ugrožava sigurnost i zdravlje građana stvarajući veliku buku
Neodrživo i neodgovorno vodi tiraniji i siromaštvu! 
Održivo i odgovorno vodi općem prosperitetu!

Voda

Kako planina pripada dinarskom sustavu, građena je pretežno od vapnenca i zato vrlo oskudna vodom! 

Malobrojni izvori vezani su uz pojavu vodoodrživih trijaskih verfenskih škriljaca i upravo zbog svoje malobrojnosti u nužnoj su potrebi da budu zaštićeni.

Naime Lička Plješivica nije razvođena, tekućice s ličke strane poniru pod planinu na rubu Koreničkog i Krbavskog polja i izviru na suprotnom, 300 m nižem bosanskom podnožju u obliku jakih krških izvora. U kišno doba ponori često ne mogu primiti svu vodu zbog čega se na Krbavskom i Koreničkom polju u RH pojavljuju periodična jezera.

Snažno vrelo Klokot kod Bihaća, ujedno i važan izvor pitke vode za grad, već je na samom izvoru čitava rječica.

Pored ovog izvora prolazi i glavna GWT2P zelena staza, pozivamo vas da uživate u ljepoti i naravno čuvate prirodu!

Klokot - krhki ekosustav vrijedan zaštite!Krški vodotoci - vrijedni zaštite!

Šume

Šumsko bogatstvo je glavna karakteristika planine i njena gotovo najveća vrijednost koja zauzima 85% površine masiva. Ostala površina otpada na pašnjake, vrištine i kamenjar. Gornja granica šume nalazi se na 1450 - 1550 metara nadmorske visine.

Sve donedavno šumske su zajednice imale prašumski karakter!

Nažalost, u bliskoj prošlosti opustošene su prekomjernom sječom. Budući da su bile daleko od očiju javnosti njihovoj se njezi i zaštiti posvećivalo jako malo pažnje.
Sječa se provodila bez stručnog nadzora, nekontrolirano i okrutno te je dovela do nenadoknadivog gubitka šume prašumskog tipa i upropaštene mreže puteva.

Ipak, situacija se počela mijenjati na bolje, poglavito na hrvatskoj strani gdje je veliki dio šume zaštićen:

  • 122 ha šume Kriva Lisica
  • 4,18 ha na Debelom vrhu
  • područja Bijeli potoci - Malo Kamensko zaštitio je 1972 g. Hrvatski sabor kaomemorijalni prirodni spomenik
  • granično područje na SI strani Ličke Plješivice, Javornik-Tisov vrh zaštićen je od 1962 g. kao specijalni rezervat šumske vegetacije mješovite sastojine bukve i jele prašumskog tipa.

75% svih šuma je mješavina šuma bukve i jele. Najrasprostranjenija šumska vrsta je bukva kojoj jako odgovara prisutna karbonatna podloga tla.

Ovo izuzetno drvo na dobroj podlozi može rasti od 120 do 150 godina, a zdravo može živjeti od 150 do 200 godina.

Raskošna krošnja bukve

Pored bukve, ostale dvije dominantne šumske vrste su jela i smreka.

Flora i Fauna

Kao što smo mogli vidjeti na početku ovog teksta, Plješivica je temeljito istražena od strane brojnih znanstvenika zahvaljujući svojoj raskošnoj bioraznolikosti. Međutim, planina se mora boriti s raznolikim ljudskim aktivnostima i danas vrlo promjenjivom klimom.

Ako se prisjetimo da je njen sjeverni dio okružen s naša 2Parka jasno je da njena prirodna bogatstva ne mogu biti ništa manja, i upravo zbog toga se zaštiti Plješivice mora posvetiti primjerena pažnja.

Flora

Po pitanju flore Plješivica je posebno poznata po sastavu alpske flore i velikom bogatstvu endemskih vrsta. Kao posebne pejzažne vrijednosti ističu se njezini visinski travnjaci - pašnjaci, koje su u prošlosti na ekološki način koristili domaći stanovnici iz planinskih sela za visinsku ispašu stoke.

Na planini su nađeni brojni predstavnici alpinskih vrsta i glacijalnih relikata, a ističu se:

  • Wulfenov jaglac
  • Plješivički karanfil
  • Gospina papučica
  • Runolist
  • Planinski likovac
  • Planinska selagina.
Wulfenov jaglacPrimula Wulfeniana

Fauna

Fauna Ličke Plješivice vrlo je raznolika, a kao posebna značajka ističu se velike zvijeri. Brojne su i sve ostale skupine životinja, i sve su u potrebi za pojačanom zaštitom.

Svakako najpoznatiji stanovnik šuma je smeđi medvjed, a tu još žive vukovi, veprovi, tetrijebovi, kune, kao i brojne druge vrste.
Na proplancima se često mogu susresti srne i jeleni, a u zraku orlovi i sokolovi! Samo za fotografiranje! ;)

Vječna "Borba" Čovjeka i Vuka

Nažalost, vukove je stotinama godina pratila loša reputacija, ponajviše zbog nedostatka akademskih istraživanja i relevantnih znanja o ovoj zadivljujućoj životinji.

Danas znamo da su vukovi "temeljna vrsta", važna za održavanje zdravlja, strukture i ravnoteže ekosustava, sa snažnom moći da unaprijedi staništa i poveća populacije brojnih vrsta u istim.

Najveći članovi obitelji pasa (canis) u divljini imaju prosječni životni vijek od samo 6 do 8 godina. Ova vrlo inteligentna životinja živi u čoporu od 12 do 40 članova:

  • alfa mužjak i beta ženka uglavnom su jedina dva člana čopora koji se pare
  • cijeli čopor se brine za mlade, rade zajedno i poštuju jedni druge
  • jednom kada vuk pronađe partnera, obično ostanu zajedno cijeli život
  • veličina teritorija po kojem tumara čopor kreće se od 33 do 6.200 km2.

Vukovi su mesojedi na vrhu prehrambenog lanca i nemaju prirodnih neprijatelja - tzv. vrhunski grabežljivac - a hrane se uglavnom srnama, jelenima, divljim svinjama, zečevima, losovima, a također i zmijama, gušterima, žabama, pticama pa i nekim vrstama voća i biljaka u nedostatku mesa.

Nekad su živjeli diljem sjeverne hemisfere, ali teritorij koji je bio njihov dom i prirodno stanište za tumaranje i traženje hrane postaje sve manji i manji. Istovremeno zbog lovnih aktivnosti čovjeka ponestaje njihove prirodne hrane, divljih parnoprstaša. Upravo stoga su u današnje vrijeme vukovi najviše ugroženi, mnogi su ubijeni kroz odstrel i lov, mnogi u prometu tijekom migracija, a neki prirodno bivaju ubijeni od strane drugih vukova u borbama za teritorij i izvore hrane.

Ta duga borba između ljudi i vukova rezultirala je povećanom smrtnošću vukova koja je dovela ovu temeljnu vrstu gotovo do točke izumiranja.

Smanjenje prirodnog staništa veliki je probleme i za ljude i za vukove. Vukovi se sve više bore kako bi pronašli hranu u divljini, a kada to ne mogu pronaći traže i druge izvore hrane, poput goveda i drugih domaćih životinja. Prirodni nagon inteligentne životinje koja jednostavno radi sve što može za vlastiti opstanak.

Bez svake sumnje ključ za budućnost i rješavanje ovog problema je obrazovanje i blisko partnerstvo između stočara i konzervatora s naglaskom na prevenciji problema, a ne na ubijanju. Mnoge zajednice su u tome već uspjele.

Ugrožena vrsta - vuk!Plješivička bioraznolikost - fauna

Klima

Klima je prilično oštra i surova planinska klima, s nekad dugotrajnim snijegom i vrhovima često u magli.
Danas je, uslijed klimatskih promjena, količina snježnih oborina oskudnija.
Ljeta su topla i ugodna za boravak te često dosta sušna.

Temperaturne prilike na Plješivici vrlo su slične onima u nešto višim područjima Alpi! 

Tako je vrlo zanimljiv podatak da se biljke Scabiosa silenifolia (Busenasta zvjezdoglavka) i Potentilla clusiana (Cluzijev petoprstnik) na Plješivici pojavljuju već na visini od 1500 metara, a iste vrste u Alpama se susreću iznad 1800 metara!!

Potentilla clusianaPotentilla clusiana (Kluzijeva petoprsta)

Na Plješivici su također interesantna i temperaturna kolebanja, tako je korenička strana hladnija od bihaćke strane.

Jednako su različite i cirkulacije zraka duž istočnog i zapadnog podnožja Ličke Plješivice, pa tako u Korenici pretežno puše sjeverozapadnjak, a u Bihaću zapadnjak. Kao odlučujući klimatski element ističe se slavna bura.

Poznata lička bura rađa se na hrptu Plješivice! Najjače mahove ima između vrhova Gola Plješivica i Mala Plješivica te u klancu Škipine!

Od ostalih vrsti vjetra također se ističe i jugo koje zna biti i orkansko!

Interesantna povijesna činjenica je da je u planinskom selu Zavalje (tadašnjoj općini u sastavu Austro-Ugarske) bila otvorena jedna od prvih meteoroloških postaja u Hrvatskoj.

Mjerenja temperature zraka i padalina započela su 1852., a nešto kasnije i mjerenja pritiska zraka. Nažalost, ova tradicija je ugašena.

Povijesna Zbivanja

Lička Plješivica je kroz povijest zbog svoje visine i strmine imala ulogu prirodne brane pred napadima raznih osvajača, a to je posebno došlo do izražaja tijekom navala osmanlijske vojske.
Nakon mira u Svištovu 1791. i oslobođenja Like, Plješivica je u 18. i 19. stoljeću bila granica s Osmanskim carstvom.

U tom je periodu na podplješivičkom platou iznad Bihaća uspostavljeno važno pogranično područje sa sjedištem u tadašnjem općinskom središtu Zavalje u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, s trgovinskom i carinskom zonom u kompleksu Raštel.

Raštel se sastojao od više kamenih objekata koji su bili okruženi s dva i pol metra visokim zidom. Prva raštelska zgrada izgrađena je 1795., a pretpostavlja se da je glavna jednokatna križna građevina od kamena izgrađena 1877. U njoj su stanovali i radili službenici, carinik, općinski ađutant, a u prizemlju su bili magazini za robu i pivnica.

Raštel je između ostalog bio i kontrolna sanitarna postaja te sjedište medicinske kontrole za ljude i robu između dva carstva!

Na području oko Raštela se intenzivno trgovalo, a sve što se kupilo ili prodalo prolazilo je kroz kompleks radi carine i nadzora tzv. nadzornika dezinfektora.
Tako je recimo u vrijeme velikih zaraza, kupljena stoka morala provesti nekoliko dana pod nadzorom u Raštelu radi provjere zdravlja.
Za potrebe trgovanja sa stokom bilo je izgrađeno i kupalište za balgo, 20 m dugo i 5 m široko, kroz koje je obavezno prolazila sva kupljena stoka radi raskuživanja. Raskuživala se čak i pošta, isto kao što je strogoj sanitarnoj kontroli podlijegala sva ostala roba.

Ured zavaljske općine bio je u Raštelu sve do 1926./27. Nažalost i ovaj povijesni kompleks doživio je sudbinu kao manje-više i svi ostali na ovom području, potpuno je uništen, a zadnji udarac zaradio je 1942. kada je zapaljen do temelja.

Da je planina puna zanimljivosti potvrdit će još jedan povijesni podatak. Naime, podno njenih vrhova djelovala je jedna od najstarijih i vodećih hrvatskih kulturnih ustanova, Matica hrvatske!

Ogranak Matice hrvatske osnovan je 1890. godine u Zavalju i na kulturni život župe utjecala je preko pola stoljeća, sve do početka Drugog svjetskog rata, a čak dijelom i tijekom rata.

Njezin utemeljitelj i prvi povjerenik bio je zavaljski veleposjednik i poštar Stjepan Ritz koji je u vlasništvu imao poštanske kočije koje su vozile na ruti između Splita i Beča, naravno via Kordunska cesta i podplješivički plato!

Vjerujemo da dijelite naš osjećaj da je ova velebna planina zaslužila izaći iz velike izolacije!

Izvori: „Hrvatske planine“ , dr. Željko Poljak / „Povijest zavaljske župe“, mr. Ivan Dujmović

Detalj iz planinskog sela Zavalje u dvorištu obitelji HečimovićIstražite i upoznajte ovaj planinski kolos i okolne lokalne zajednice!

Uživajte u Vođenim ili Samostalnim Turama

Usponi na Ličku Plješivicu mogući su s obje strane planine i svi su vrijedni pažnje. Pronađite svoje uspone i vodiče na strani Republike Hrvatske iz smjera Korenice (tu vas čeka najviši vrh sjevernog dijela planine - tzv. ličko orlovo gnijezdo!) te na strani Bosne i Hercegovine iz smjera povijesnog grada Bihaća  (tu vas čekaju planinarski dom i izletište!).
Svakako istražite i Bihać i Korenicu!

Provjerite naša Događanja i Aktivnosti za inspiraciju i korisne savjete te različite aktivnosti i ture!

Za vođene ture: odite na navigaciju Doživljaji i spustite do interaktivne karte. Izaberite Sportske aktivnosti - Vođene planinarske ture i pronađite svoje vodiče na strani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 
Za samostalne ture: odite na navigaciju Doživljaji i spustite do interaktivne karte. Izaberite Sportske aktivnosti - Planinarske ture i izaberite svoj uspon. 
Sigurnosna pravila i savjeti: svakako se pridržavajte sigurnosnih pravila i savjeta koja ćete pronaći pod navigacijom Korisni savjeti i pravila.

I sada preostaje samo uživanje u ljepotama Ličke Plješivice i okolice! 

Eko i Aktivno! Vidimo se!

Eko i Aktivno Istraživanje 

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...