Ostaci srednjovjekovne utvrde Mrsinj-grad

Ruševina srednjovjekovne utvrde nalazi se na brdu Mrsinj iznad naselja Korenica, a smještena je ispod samoga vrha Mrsinj na 1097 m.n.v.

Mrsinj-grad ima ponosno značenje kao prvo upravno središte Krbavske biskupije. Zajedno s Udbinom i Komićem bila je jedna je od tri najveće utvrde stare župe Krbave.

Utvrda je bila sazidan na širokoj podlozi i u vrlo lijepom obliku. Oko njega je bio uzdržavan velik vrt s plemenitim vrstama grmovita voća. Postojala je i utvrda Prozor na današnjim serpentinama iznad sela Vrelo koja je štitila prijelaz iz Koreničkog u Homoljačko polje. 

Pogled na brdo Mrsinj

Mrsinj-grad bio je u vlasništvu Krbavskih knezova Frankopana do 1486. g. i provale Turaka u Liku.
Iako je 1500. g. hrvatski ban s vojskom porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenica, 1527. g. Turci su konačno osvojili ovaj stari hrvatski biskupski grad kao i cijelo područje Krbave. Prilikom tog osvajanja utvrda je nažalost uništena.

Frankopani – kraj jedne od najuglednijih obitelji hrvatske povijesti

Nakon poraza Turaka kod Sv. Godharda 1664., Car Loeopld I sklapa skandalozan Varšavski mir s kojim je Turcima bilo dozvoljeno da zadrže sve što su do početka tog zadnjeg vojnog sukoba i poraza osvojili. Tim sporazumom bila je nanesena velika šteta Hrvatskoj i Ugarskoj i istovremeno im je bilo onemogućeno da se pravnim putem izbore za svoja prava.

U trenucima sve većeg jačanja centralističkih i germanističkih težnji Habsburgovaca na štetu staleškog položaja hrvatskoga i mađarskog plemstva, jedino je preostalo da se hrvatske i ugarske vođe udruže i ostvare svoja prava pobunom.

Pobunu je u Hrvatskoj predvodio ban Nikola Zrinski, a u Mađarskoj palatin Ferenc Veselenji. Nakon tragične smrti bana Nikole Zrinskog nasljeđuje ga mlađi brat Petar koji se zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom povezuje s glavnim mađarskim vođama i zajedno nastavljaju borbu za prava Hrvatske i Ugarske.

Nažalost, različite ideje i načini vođenja urote dovode do raspada hrvatsko-ugarskog saveza, a izdajom iz urotničkih redova o pobuni i vođama sve saznaje bečki dvor. 

Car Leopold I 1670. godine prijevarom dovodi hrvatske velikaše Zrinskog i Frankopana u Beč pod izgovorom pomirenja, no po dolasku ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkome Novom Mjestu.

18. travnja 1671. godine Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osuđeni su na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Ista grozna sudbina zadesila je i Erazma Tattenbacha, plemića iz Štajerske, i suca Franju Nadasdya na sveopće zgražanje Hrvatske i Ugarske, te čitave Europe.

Dana 30. travnja 1671. sva su gradska vrata u Bečkome Novom Mjestu bila zatvorena, a stratište je okružila naoružana vojska.

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan prijevarom utamničeni

Prije smrti Petar Zrinski je svojoj ženi Katarini napisao oproštajno pismo "Moje drago serce", koje je zbog svoje dirljivosti već godine 1671. prevedeno na nekoliko svjetskih jezika.

Pročitajte posljednje riječi koje je Petar uputio svojoj Katarini: http://povijest.net/oprostajno-pismo-petra-zrinskog/

Dvojica velikaša i njihove obitelji lišeni su plemstva, a njihova imanja zaplijenila je država. Odmah potom bečka je središnja vlast potpuno opljačkala i uništila dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti. Tako je i izvjesni mletački poslanik zapisao: "Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj."

Ozaljski kulturni krug Zrinskih i Frankopana nestao je prije nego što je uspio potaknuti i proširiti hrvatsku pisanu riječ među stanovništvom. 

Zadnji pisani tragovi o ostacima Mrsinja

Ruševina se zadnji puta spominje u službenom izvješću glavnog bojnika Otočke regimente koji se zvao Vela, kada su prikupljeni podaci o oronulim tvrđavama na Koreničkom području. Korenica je tada bila sjedište Koreničke kumpanije koja je pripadala Otočkoj pukovniji karlovačke vojne krajine.

Prošećite Mrsinjem kojim su nekada koračali Frankopani

Posjetom Gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića zapuštenom Mrsinj- gradu 2006. g. u sklopu inicijative za oživljavanje biskupskih središta Krbavske biskupije, stvari se polako počinju mijenjati na bolje. Sada do malih kamenih ostataka vodi planinarska staza koju je uredilo i označilo planinarsko društvo Mrsinj iz Korenice, a posjete lokalitetu promiče i TZO Plitvička jezera.

Pomozite i priključite se zaštiti okoliša i očuvanju prirode: 

  • istražite okolicu pješice, biciklom, jašući ili koristeći javni prijevoz – odmorite svoj automobil i  i pritom smanjite emisiju štetnih ispušnih plinova;
  • molimo vas da otpad odložite u odgovarajuće reciklažne spremnike;
  • molimo vas da smeće ponesete sa sobom, nemojte ga ostavljati u prirodi;
  • donesite spremnike za vodu za višekratnu upotrebu;
  • odlučite se za digitalne verzije karata, a ne papirne.

Hvala!! :)

Uživajte u vođenim turama 

Pošaljite elektronsko pismo Planinarskom društvu "Mrsinj" iz Korenice na pdmrsinj@gmail.com  i dogovorite hodačku ili biciklističku turu. Uživajte u rekreaciji s lokalnim vodičima!

Podijeli:

Povezani članci:

Podijeli misao...